Dow Jones oslabio je 0,58 posto, na 20.404 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,17 posto, na 2.338 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,23 posto, na 5.863 boda.

Najviše su jučer pale, 1,4 posto, cijene dionica u energetskom sektoru jer su cijene nafte potonule više od 3,5 posto.

Posljedica je to neočekivanih podataka o rastu zaliha benzina i manjem nego što se očekivalo padu zaliha sirove nafte u SAD-u prošloga tjedna, što pokazuje da je jaz između velike proizvodnje, a nedovoljno snažne potražnje i dalje znatan.

Cijena nafte pala je na američkom tržištu u pet od posljednjih šest dana, pa je, po prvi put u dva tjedna, zaronila ispod razine od 52 dolara po barelu.

"Cijene nafte posljednjih dana padaju, pa to zasigurno čini određeni pritisak na tržište", kaže Peter Jankovskis, direktor u tvrtki OakBrook Investments.

Među najvećim se gubitnicama, s padom cijene za gotovo 5 posto, jučer našla i dionica IBM-a jer je taj tehnološki div izvijestio da su mu u proteklom tromjesečju prihodi pali već 20. kvartal zaredom, a oštro mu je pala i dobit.

"Obično su velika imena predvodnici, pa za ulagače oni predstavljaju signale kakva je situacija u cijelom sektoru, a koji puta kompanije koje kasnije objave bolje rezultate nego što se očekivalo pokažu da situacija nije svugdje ista", kaže Jankovskis.

Unatoč nekoliko velikih podbačaja, sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata zasad je vrlo dobra. Od 57 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 75 posto prebacilo je očekivanja analitičara po pitanju zarade, što je više od prosjeka u posljednja četiri kvartala.

Stoga sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija u prvom tromjesečju porasle za 10,8 posto na godišnjoj razini, dok su prije tjedan dana očekivali rast od 10,1 posto.

No, zarade kompanija doista bi trebale biti dobre, kažu analitičari, da bi uvjerile ulagače da dionice nisu precijenjene, s obzirom na snažan rast cijena od studenoga prošle godine, kada je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a.

Zahvaljujući njegovim najavama o smanjenju poreza i povećanju državne potrošnje, nedavno su burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti.

No, kako od tih obećanja zasad nema ništa, posljednjih tjedana tržište stagnira, a ulagači se pitaju mogu li poslovni rezultati kompanija opravdati visoke cijene.

Ulagači su oprezni i zbog geopolitičkih rizika, uključujući napetosti između SAD-a i Sjeverne Koreje, kao i predstojeće predsjedničke izbore u Francuskoj i parlamentarne u Britaniji.

I na europskim burzama jučer se trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,46 posto, na 7.114 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,13 posto, na 12.016 bodova, a pariški CAC 0,27 posto, na 5.003 boda.