Relativno miran početak tjedna, zadovoljavajuća razina likvidnosti sustava i već uobičajeni pad kamatnih stopa na novčanom tržištu za ovaj tjedan održavanja obvezne pričuve banka nakratko je poremetila vijesti o izostanku redovite obratne repo aukcije, drugi tjedan za redom. Prekonoćni prinosi reagirali su blagim rastom prema razinama od 6,8%, ali su se i vrlo brzo vratili prema razinama fiksne repo stope. Interes tržišnih sudionika (osobito bankovnog sustava) za kratkoročnim državnim vrijednosnim papirima ostao je na visokim razinama pa je i ovotjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija ponovno premašila planirani iznos izdanja (i jednogodišnjih kunskih i jednogodišnjih trezorskih zapisa s valutnom klauzulom).

Država ne samo da je podmirila ovotjedno dospijeće već je i svoj kratkoročni dug povisila na iznad 20,5 milijardi kuna. Interes za trezorskim zapisima s valutom klauzulom i dalje je visok unatoč padu prinosa na 6,8% zahvaljujući još uvijek velikom kamatnom diferencijalu u odnosu na euribor. Nastavno na izostanak repo aukcije i veliki interes tržišnih sudionika za trezorcima, pad tečaja potakao je deviznu intervenciju HNB-a koja je s ciljem stabilizacije tečaja otkupila od banaka 154 milijuna eura po srednjem tečaju 7,259 popravljajući tako ikvidnost sustava za preko 1,1 milijardu kuna. Stoga smo unatoč izostanku repo aukcije, povećanom interesu za trezorskim zapisima te uobičajenom blagom odljevu likvidnosti pred blagdan zabilježili ovotjedni rast likvidnosti sustava za 687 milijuna kuna. Posljedično bilježimo i nastavak pada kamatnih stopa na novčanom tržištu, a s približavanjem kraja ovog razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka početak tjedna zasigurno će donijeti njihov pad na minimalne razine.

Početak ovotjednog trgovanja na deviznom tržištu započeo uz uravnoteženu ponudu i potražnju bez većih volumena trgovanja i uz izostanak korporativne potražnje za devizama. Ipak, već utorak iznimna ponuda deviza od strane bankovnog sektora i najava neodržavanja obrnute repo aukcije HNB-a spustila je tečaj s razina 7,260 kuna za euro na 7,220 kuna za euro. Uslijedila je najava i održavanje devizne intervencije HNB-a posljedica čega je bila stabilizacija tečaja na razini od oko 7,255 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj razini očekujemo zadržavanje tečaja na trenutnim razinama. Naime, unatoč dospijeću korporativnog duga u posljednjem tromjesečju ove godine na tržištu je prisutna dovoljna količina deviza, a čini se da je i veći dio sudionika iskoristio povoljan trenutak za kupnju deviza. Na mjesečnoj razini očekujemo da će doći do izražaja deprecijacijski pritisci na kunu odnosno očekujemo rast tečaja koji bi trebali biti potaknuti potražnjom za devizama odnosno plaćanjem dospjelih ino obveze. Međutim ne isključujemo ni mogućnost aprecijacijskih pritisaka u slučaju priljeva deviza od inozemnog zaduživanja i njihove konverzije na domaćem deviznom tržištu.