Preplašeni naglim slabljenjem gospodarstva i velikom ovisnošću istočne Europe o stranim kreditima, koja je već prisila Mađarsku, Ukrajinu, Latviju i Srbiju da potraže spas o Međunarodnog monetarnog fonda, ulagači žurno prodaju dionice, obveznice i valute tih država.
Oštar pad tečajeva poljskog zlota, češke krune, mađarske forinte i ostalih valuta država u istočnoj Europi pogađa na tisuće kompanija i milijune građana diljem regije zbog njihove velike izloženosti kreditima u eurima i švicarskim francima.

Poljski zlot izgubio je već trećinu svoje vrijednosti prema euru od prošloga ljeta, forinta 23 posto, a češka kruna 17 posto. Dionička tržišta diljem regije od početka godine u minusu su i do 25 posto, povrh oštrih gubitaka zabilježeni u 2008. godini.

Taj trend pojačao se ovoga tjedna nakon izvješća rejting agencija i upozorenja ekonomista da bi na istoku Europe gospodarska kriza mogla biti gora nego što se očekivalo, a postojeće neravnoteže mogle bi uzrokovati probleme za banke u vlasništvu matičnih banaka sa Zapada.

Nakon što je potonuo šest posto u ponedjeljak i utorak prema euru, zlot je nadoknadio trećinu gubitaka jer je poljska vlada započela pregovore s Europskom središnjom bankom o priključivanju mehanizmu valutnih tečajeva ERM-2.

Poljsko ministarstvo financija također je objavilo da je prodalo dio od 3,2 milijarde eura, koji su mu na raspolaganju iz EU fondova za razvoj, i to na otvorenome tržištu kako bi potpomoglo tečaj valute.

Glavna ekonomistica pri Wood&Company Raffaella Tenconi izjavila je da ubrzanje tijeka kojim ulagači prodaju imovinu u istočnoj Europi i niz negativnih izjava vezanih za gospodarstvo u medijima i od ekonomista kreiraju rizik od nastanka opasnog kruga.

"U nadolazećim mjesecima osjećat će se pritisak na deprecijaciju valuta. No, mislim da se približavamo vrhuncu krize i još vidim prostora za postupni oporavak u drugoj polovini godine", kaže Tenconi.

Osim povlačenja ulagača, regija bilježi i kolaps izvoza i industrijske proizvodnje, te sve veći gubitak radnih mjesta. Mnogi ekonomisti napustili su ideju da bi ijedna zemlja mogla izbjeći recesiju.

Danske Bank tako procjenjuje da bi gospodarstvo Poljske, te najmanje pogođena gospodarstva u toj regiji, ona Češke i Slovačke, mogla zabilježiti pad BDP-a u ovoj godini između dva i pet posto, a baltičke zemlje i Mađarska čak i više.

U Rumunjskoj je guverner središnje banke Mugur Isarescu izjavio da bi i Bukurešt mogao zatražiti pomoć MMF-a, dok bi službeni Beograd mogao zatražiti povećanje MMF-ova paketa pomoći s 520 milijuna na dvije milijarde dolara.

Mađarska vlada, pak, pokušava progurati u EU zajednički paket pomoći bankama u regiji, a mađarski premijer Ferenc Gyircsany zatražio je od monetarnih vlasti da istraže "nekonvencionalne metode" zaustavljanja 'krvarenja' forinte, koja je u utorak dosegnula rekordno niskih 310 forinti za euro.

Pad tečaja uzrokuje problem Mađarskoj, koja je još u listopadu dobila 25 milijardi dolara pomoći od MMF-a. Čak je 60 posto hipotekarnih zajmova u stranoj valuti, i to u vrijednosti od otprilike 9,77 milijardi dolara. Dužnici - kompanije i građani - suočeni su sada s porastom mjesečnih kreditnih rada, pa su i bankarski sektor i cijelo gospodarstvo pod pritiskom.