Na svjetskim valutnim tržištima tečaj dolara prošloga je tjedna blago pao, ali se i dalje kreće nedaleko najviših razina u više mjeseci jer se očekuje povećanje kamata u SAD-u do kraja godine.

Tečaj eura prema američkoj valuti ojačao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 1,0770 dolara.

Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je njezina cijena skliznula 0,5 posto, na 122,60 jena.

I euro je oslabio prema ′japancu′, za 0,2 posto, na 132,00 jena.

Unatoč blagom padu prošloga tjedna, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kretao se u petak oko 98,95 bodova, nedaleko najviše razine u sedam mjeseci od 99,50 bodova.

Visok tečaj američka valute posljedica je očekivanja da će do kraja godine u SAD-u, po prvi puta od 2006. godine, biti povećane ključne kamatne stope.

Potpredsjednik Feda Stanley Fischer kazao je prošloga tjedna kako očekuje rast inflacije u idućoj godini i upozorio da bi središnja banka uskoro mogla povećati kamatne stope.

Predsjednica podružnice Feda u Clevelandu Loretta Mester kazala je, pak, kako je američko tržište rada blizu pune snage te da se vrijeme za povećanje kamata brzo približava.

Američko gospodarstvo stabilno jača - tržišta rada se oporavlja a inflacija polagano raste - pa je sve jasnije da bi Fed idućega mjeseca mogao povećati cijenu novca s rekordno niskih razina.

Doduše, neki pokazatelji, primjerice o maloprodaji u SAD-u, bili su slabiji nego što se očekivalo.

"Podaci o maloprodaji ponovno su razočarali, kao i proteklih nekoliko mjeseci, no to vjerojatno neće odvratiti čelnike Feda od povećanja kamata idućega mjeseca", kaže Shaun Osborne, strateg u tvrtki Scotia Capital.

S druge strane, u eurozoni se očekuje daljnje labavljenje monetarne politike, pa je teško za očekivati uspon tečaja eura prema dolaru. Prošloga je tjedna u nekoliko navrata zaronio ispod 1,07 dolara, razine ispod koje nije bio prethodnih gotovo sedam mjeseci.

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi ponovno je prošloga tjedna kazao da se ECB sprema na redovnoj sjednici u prosincu preispitati u kojoj je mjeri aktualna monetarna politika popustljiva.

Izjave ECB-ova čelnika poduprle su očekivanja tržišta da bi u prosincu mogle dodatno biti smanjene kamatne stope na depozite banaka kod središnje banke, a možda i povećan, odnosno produljen postojeći program kupovina obveznica, vrijedan više od 1.000 milijardi eura.

"Uvijek smo govorili da će naš program kupovina obveznica biti u primjeni i nakon isteka njegova roka u rujnu 2016. godine, ako ne budemo svjedočili održivoj prilagodbi u kretanju stope inflacije", kazao je Draghi.