Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 25.090 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,01 posto, na 2.779 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 posto, na 7.746 bodova.

Na najvećoj svjetskoj burzi prošloga je tjedna vladala nesigurnost, pa su jedan dan cijene dionica porasle, a već drugi pale.

Posljedica je to, među ostalim, strahovanja ulagača od trgovinskog rata jer je predsjednik SAD-a Donald Trump u petak objavio listu na kojoj je više od 800 kineskih proizvoda, vrijednih 50 milijardi dolara, na koje će se od 6. srpnja naplaćivati carina od 25 posto.

Kina je odmah objavila svoju listu oko 660 američkih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara na koje će ona naplaćivati uvozne carine od 25 posto.

Od početka svibnja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.

Ulagači su oprezni i zbog toga što je američka središnja banka povećala ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,75 do 2 posto.

„Gospodarstvo je u dobroj situaciji. Većina ljudi koja želi pronaći posao, nalazi ga. Nezaposlenost i inflacija su niske... Ukupni izgledi za rast ostaju povoljni", poručio je Jerome Powell, predsjednik Feda.

I dok se povećanje kamata očekivalo, ulagače su pomalo iznenadile nove projekcije čelnika Feda koji su blago povećali procjene kretanja kamata do kraja godine i sada očekuju još dva povećanja u 2018., a ne jedno kao dosad.

Razlog je tome jačanje inflacije, pa nove procjene čelnika Feda pokazuju da će stopa rasta potrošačkih cijena u ovoj godini dosegnuti 2,1 posto, blago iznad Fedovih ciljanih razina od 2 posto.

„Sada se u ovoj godini očekuje ukupno četiri povećanja kamata, dok je dosad na tržištu bio konsenzus o tri povećanja, stoga smatram da je to malo iznenađenje. Čini se da je Fed sada znatno uvjereniji da inflacija doseže, pa čak i premašuje, njihove ciljane razine, stoga povećavaju i procjene kretanja kamata", kaže Katie Nixon, direktorica u fondu Northern Trust Wealth Management.

A nakon što je niz godina vodila popustljivu monetarnu politiku, a time povećavala likvidnost na financijskim tržištima i podržavala rast cijena dionica, Europska središnja banka (ECB) najavila je da će do kraja godine ukinuti poticajne programe kupnje državnih obveznica.

Ipak, to neće značiti naglo zaoštravanje monetarne politike, poručeno je iz ECB-a, jer će kamatne stope ostati na rekordno niskim razinama još barem do kraja ljeta iduće godine.

„Ulagači su se plašili mogućeg zaoštravanja monetarne politike ECB-a, no čini se da do toga neće doći tako skoro, pa je to pozitivna vijest", kaže Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.

Zahvaljujući tome, na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 7.633 boda, no frankfurtski DAX skočio je 1,9 posto, na 13.010 bodova, a pariški CAC 0,9 posto, na 5.501 bod.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 0,7 posto, na 22.851 bod.