Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno pale jer su zbog daljnjeg širenja koronavirusa i slabih makroekonomskih pokazatelja splasnule nade u brzi oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 30.814 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,5 posto, na 3.768 bodova. Nasdaq indeks pao je, također, 1,5 posto, na 12.998 bodova.

U prvom dijelu tjedna ti su indeksi porasli, dosegnuvši nove rekordne razine, jer je na tržištima vladalo dobro raspoloženje u očekivanju novih poticajnih gospodarskih mjere.

Kako su demokrati osvojili većinu u oba doma američkog Kongresa, ulagači vjeruju da će to izabranom predsjedniku Joeu Bidenu olakšati donošenje novih fiskalnih poticajnih mjera.

Podršku tržištu pružio je tijekom tjedna i predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazavši da se ne može tako skoro očekivati povećanje kamatnih stopa i da će Fed nastaviti kupovati obveznice.

Niske kamatne stope i kupnja obveznica od strane središnje banke zaslužni su za jeftin novac i visoku likvidnost na financijskim tržištima, što već mjesecima podržava rast tržišta dionica, premda koronakriza i dalje pritišće gospodarstvo.

Slabi gospodarski pokazatelji

No, u drugom dijelu tjedna cijene su dionica pale zbog slabih gospodarskih pokazatelja.

Unatoč golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama, američko tržište rada ne uspijeva se sasvim oporaviti od oštrog pada u proljeće prošle godine i izbijanja koronakrize.

To su prošloga tjedna pokazali podaci prema kojima je tjedan dana prije broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima ponovno porastao.

Uz to, podaci su pokazali da je u prosincu, u vrijeme blagdanske potrošačke groznice, promet u trgovini na malo u SAD-u ponovno pao, treći mjesec zaredom, što ukazuje na slabost potrošnje, najvećeg pokretača najvećeg svjetskog gospodarstva.

„Slabiji nego što se očekivalo ekonomski podaci, posebice o prometu na malo, veliki su pokretači tržišta. Čini se da je početkom tjedna optimizam bio pretjeran, špekulativni. Ponekad ne trebate nikakav pokretač da bi tržište počelo padati pod svojom vlastitom težinom", kaže Liz Ann Sonders, direktorica strategije u tvrtki Charles Schwab.

Ulagače su zabrinule i vijesti o nastavku širenja koronavirusa u svijetu, zbog čega su, primjerice, Francuska i Njemačka najavile produženje restriktivnih mjera.

U Kini je, pak, u ′lockdownu′ više od 28 milijuna ljudi, a u petak je objavljeno da je u posljednja 24 sata zabilježen najveći broj novih slučajeva zaraze u posljednjih 10 mjeseci.

Novi poticaji u SAD-u

Zbog toga ulagače nije potaknulo ni to što je Joe Biden u petak predstavio prijedlog novog paketa poticajnih gospodarskih mjera.

Vrijednost paketa iznosi oko 1.900 milijardi dolara, što uključuje 415 milijardi u cilju suzbijanja covida-19, oko 440 milijardi pomoći malim poduzećima te 1.000 milijardi dolara izravne pomoći kućanstvima, uključujući izravno plaćanje 1.400 dolara mnogim nezaposlenim Amerikancima.

Te je poticaje tržište dugo očekivalo, no nakon što su predstavljeni, cijene su dionica pale.

„Ulagače zabrinjava pitanje što to znači s poreznog stajališta. Lako je trošiti, no kako će se to platiti. Tržišta često ignoriraju politiku, no ne mogu ignorirati poreze", kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

Predstoji sezona poslovnih rezultata

Ulagači su na oprezu i zbog toga što je započela sezona objava poslovnih izvješća kompanija za posljednje tromjesečje prošle godine, koja će idućih tjedana znatno utjecati na smjer tržišta.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom kvartalu bile 9,5 posto manje nego godinu dana prije.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2 posto, na 6.735 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,9 posto, na 13.787 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 5.611 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 1,35 posto, na 28.519 bodova.