Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 3 posto, na 24.538 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2 posto, na 2.691 bod, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 7.257 bodova.

Oštar pad tih indeksa, nakon dva tjedna rasta, započeo je na samom početku tjedna nakon što je novi predsjednik Feda Jerome Powell, koji je nedavno na tom mjestu zamijenio Janet Yellen, u svom prvom izvješću u Kongresu kazao da će nastaviti voditi dosadašnju politiku postupnog povećanja kamatnih stopa.

No, tijekom svjedočenja kazao je i to da podaci ukazuju na ubrzanje rasta gospodarstva i jačanje inflacije. Poručio je da će Fed pokušati postići ravnotežu kako bi izbjegao pregrijavanje gospodarstva i zadržao inflaciju na održivoj razini do 2 posto.

A kako se očekuje daljnje jačanje gospodarstva, ali i inflacije, s obzirom na nedavno uvedenu poreznu reformu i povećanje državne potrošnje, Powellovi komentari shvaćeni su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.

"Powell je kazao da očekuje jačanje gospodarstva, pri čemu je ostavio dojam kao da očekuje da će Fed u ovoj godini kamate povećati u četiri navrata", kaže Michael O′Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a još nedavno očekivalo se daljnje povećanje kamata u ovoj godini u tri navrata. No, sada su ojačale špekulacije da bi Fed mogao povećati kamate u četiri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga se prinosi na američke državne obveznice kreću na visokim razinama, a viši prinosi štete tržištima dionica jer bi mogli dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u sigurnije obveznice.

Rizik od trgovinskih ratova

Tržište se dodatno našlo pod pritiskom u četvrtak, kada je Donald Trump najavio da će od idućega tjedna SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i trgovinskih ratova.

Najava carina potaknula je cijene dionica američkih proizvođača čelika i aluminija, pa je tako dionica U.S. Steela toga dana poskupila gotovo 6 posto.

S druge strane, pale su cijene dionica onih kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija.

Oštro su pale i cijene dionica industrijskih divova, kao što su Boeing i Caterpillar, jer se ulagači plaše da će porasti cijene sirovina i da će se te kompanije suočiti s trgovinskim preprekama na inozemnim tržištima.

"U ovakvim slučajevima uvijek postoje bojazni od osvete. S obzirom na sva otvorena trgovinska pitanja, mogući su trgovinski ratovi, a to bi moglo potaknuti inflaciju. Jer, najvjerojatnije će cijene porasti", kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.

Na odgovor Trumpu nije trebalo dugo čekati. Europska unija će "oštro i proporcionalno reagirati u obrani svojih interesa", kazao je istu večer predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i dodao da će Komisija uskoro predstaviti prijedlog protumjera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.

Kanadski ministar međunarodne trgovine Francois-Philippe Champagne upozorio je, pak, na "neprihvatljivost" mogućih carinskih pristojbi SAD-a.

"Postoji veliki rizik da će američki trgovinski partneri, posebice Kina, uzvratiti protumjerama", kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Zbog toga su na svjetskim tržištima u petak vladala nagađanja o daljnjem razvoju situacije, pri čemu su američki ulagači nešto optimističniji, nadaju se da se radi samo o Trumpovoj prijetnji zbog visokog trgovinskog deficita SAD-a i da će nakon najave o carinama uslijediti pregovori o tome kako riješiti situaciju.

I na europskim burzama cijene dionica prošloga tjedna su oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,4 posto, na 7.069 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,6 posto, na 11.913 bodova, a pariški CAC 3,4 posto, na 5.136 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 3,2 posto, na 21.181 bod.