Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno jer novi poticaji u SAD-u podržavaju nadu u ubrzanje oporavka gospodarstva, no s druge strane, ulagači se plaše da će golemi fiskalni i monetarni poticaji izazvati jačanje inflacije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,5 posto, na 32.627 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,8 posto, na 3.913 bodova. Nasdaq indeks pao je, također, 0,8 posto, na 13.215 bodova.

U prvoj polovici tjedna cijene su dionica rasle zahvaljujući nadi ulagača u ubrzanje oporavka gospodarstva zbog novih poticajnih fiskalnih mjera i ubrzanja programa cijepljenja protiv covida-19 u SAD-u.

U srijedu su Dow Jones i S&P 500 dosegnuli nove rekordne razine, nakon optimističnih poruka čelnika Feda, koji su, nakon dvodnevne sjednice, povećali procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini na 6,5 posto, što bi bio njegov najveći rast u posljednjih 40-ak godina.

„Pred nama su snažni pokazatelji. Stimulativni čekovi se šalju... slučajevi covida se smanjuju. Cijepljenje se provodi brzo", kazao je na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Powell.

Premda čelnici središnje banke procjenjuju da će inflacija ove godine dosegnuti 2,4 posto, iznad ciljanih 2 posto, Powell je kazao da bi to mogao biti privremeni skok inflacije, koji neće promijeniti Fedovo obećanje da zadrži ključne kamatne stope blizu nule.

„Fedove poruke su optimističnije nego što su neki očekivali, povećane su procjene i za gospodarski rast i za tržište rada", kaže David Carter, direktor u tvrtki Lenox Wealth Advisors.

Premda je Powell poručio da je prerano za raspravu o sužavanju mjera podrške gospodarstvu, došlo je do promjena stavova među čelnicima Feda o kamatama. Sada njih četvoro smatra da bi kamate možda trebalo povećati iduće godine, a sedam to očekuje u 2023.

Nedavno prihvaćeni novi paket fiskalnih poticaja vrijedan 1.900 milijardi dolara i ubrzanje programa cijepljenja podržava rotaciju kapitala iz tehnološkog sektora, koji je lani za ′lockdowna′ bio predvodnik po rastu na tržištu, u cikličke sektore, kao što su financijski, industrijski i energetski, koji bi se trebali brže oporaviti zahvaljujući poticajnim mjerama i normalizaciji gospodarske aktivnosti.

Međutim, ubrzanje oporavka gospodarstva i golemi fiskalni i monetarni poticaji mogli bi izazvati jačanje inflacije.

Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 1,75 posto, najvišu razinu u 14 mjeseci, što negativno utječe na tržište dionica.

Premda je Powell kazao da bi skok inflacije iznad 2 posto mogao biti privremen i da će Fed i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku, ulagači su zabrinuti.

„Fed je poručio da neće povećavati kamate do 2023., no to ništa ne znači. Ako prinosi na obveznice nastave rasti, to bi moglo naštetiti gospodarstvu", kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

Pad indeksa nastavljen je i u petak, nakon što je francuski premijer Jean Castex naredio mjesec dana potpunog ′zatvaranja′ na razini Pariza i nekoliko drugih regija zbog ubrzanja širenja virusa u trećem valu pandemije.

To je izazvalo strahovanja ulagača da će se i neke druge europske zemlje ponovno ′zatvoriti′, što bi dovelo do usporavanja oporavka gospodarstava od koronakrize.

„Udarac tržištu bila je vijest o zatvaranju Pariza. Ovdje u SAD-u očekujemo ponovno otvaranje gospodarstva, a situacija s virusom se poboljšava. No, nismo gledali situaciju izvan SAD-a, a ta situacija nije svugdje dobra", kaže Joe Saluzzi, direktor u tvrtki Themis Trading.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,8 posto, na 6.708 bodova, a za toliko je pao i pariški CAC, skliznuvši na 5.997 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,8 posto, na 14.621 bod.

A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 0,25 posto, na 29.792 boda.