Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, jer zbog pada burzi ulagači traže sigurnije utočište za kapital i jer se očekuje da će američki Fed podići kamatne stope prije drugih vodećih središnjih banaka.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,8 posto, na 94,04 boda, a u jednom je trenutku dosegnuo 94,50 bodova, najvišu razinu u godinu dana.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,3 posto, na 111,05 jena, a u jednom se trenutku primaknuo najvišoj razini od veljače prošle godine od 112,05 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 1,1 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1595 dolara, nedaleko najniže razine u 14 mjeseci.

Jačanje dolara posljedica je, među ostalim, njegova statusa sigurnijeg utočišta za kapital u nesigurna vremena, s obzirom da su prošloga tjedna svjetske burze oštro pale, a pala je i sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

Opreznije raspoloženje prema riziku na tržištima, povezano sa širenjem koronavirusne zaraze te brigama oko rasta kineskog gospodarstva, također je išlo na ruku dolaru.

Američkoj valuti-utočištu snažnu podršku pružala je i zabrinutost sudionika tržišta da bi američka središnja banka Fed mogla početi smanjivati poticaje baš u trenutku kada globalni rast usporava, a inflacija ubrzava.

Dodatnu podršku dolar je dobio od rasta prinosa na referentne američke državne obveznice. Prinosi na ključne 10-godišnje američke obveznice dosegnuli su polovicom tjedna 1,5670 posto, što je blizu najviših razina od sredine lipnja.

Od važnijih gospodarskih pokazatelja koja tržišta prate bila je prva procjena Eurostata o jačanju godišnje inflacije u eurozoni na 3,4 posto u rujnu, najvišu razinu u 13 godina, s tri posto u mjesecu ranije.