Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna ojačao 0,4 posto, na 94,17 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo 94,24 boda, najvišu razinu od polovice studenoga prošle godine.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj pala 1,3 posto, na 109,40 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo 1 posto, na 1,1650 dolara, najnižu razinu u šest i pol mjeseci.

Polovicom tjedna činilo se da je trend uspona dolara zaustavljen jer je zapisnik s nedavne sjednice čelnika američke središnje banke pokazao da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.

Taj je zapisnik pokazao da većina čelnika Feda uskoro očekuje još jedno povećanje kamata ako izgledi za američko gospodarstvo ostanu nenarušeni, pri čemu mnogi od njih smatraju da nema pregrijavanja tržišta rada.

Fed je već jednom ove godine, u ožujku, povećao ključne kamatne stope, a zapisnik je pokazao da su čelnici središnje banke podijeljeni po pitanju hoće li se u ovoj godini kamate povećati još u dva ili tri navrata.

Većina analitičara smatra da iduće povećanje kamata slijedi već u lipnju, ali da će Fed kamate nastaviti povećavati postupno, ne prebrzo.

Unatoč tome, jačanje dolara prema košarici valuta nastavljeno je, među ostalim, zbog slabosti eura, koji je pod pritiskom zbog neizvjesne političke situacije u Europi, ponajprije u Italiji i Španjolskoj.

Uz to, najnoviji makroekonomski pokazatelji sugeriraju na usporavanje aktivnosti u gospodarstvu eurozone i prigušuju očekivanja vezana za vremenski okvir u kojem bi Europska središnja banka (ECB) mogla povećati kamatne stope.

Zbog toga je euro prema dolaru oslabio šesti tjedan zaredom, što je najdulje razdoblje uzastopnog pada njegove cijene od siječnja 2015. godine.

"Nastavljaju se deprecijacijski pritisci na euro, budući da se povećava razlika u prinosima između talijanskih i njemačkih državnih obveznica", kazao je Alvin Tan, valutni analitičar u banci Societe Generale.

Krajem tjedna dolarov indeks dodatno je ojačao jer su se zbog oštrog pada cijena nafte pod pritiskom našle valute onih zemalja čija gospodarstva znatno ovise o izvozu nafte i rudača, kao što su kanadski i australski dolar.