Tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo je 1,2 posto, na 112,10 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla 1,1 posto, na 1,1790 dolara.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna skliznuo 0,8 posto, na 93,64 boda.

Pad dolara drugi tjedan zaredom posljedica je, među ostalim, novih političkih problema predsjednika Trumpa povezanih s istragom o vezama njegovih ljudi iz izborne kampanje s Rusijom.

Pritisak na dolar posljedica je, također, neizvjesnosti u vezi sudbine porezne reforme u SAD-u. Polovicom tjedna dolar je dobio podršku jer je Zastupnički dom Kongresa prihvatio prijedlog paketa poreznih zakona koji su sastavili republikanci u tom domu.

No, sada je potez na Senatu, u kojemu republikanci imaju manju većinu i koji bi trebao glasati o vlastitom prijedlogu poreznih promjena. A taj se prijedlog u nekim ključnim točkama razlikuje od prijedloga Zastupničkog doma.

Pritom republikanci u Senatu ne bi smjeli izgubiti više od dva glasa, a već je do sada dvoje zastupnika te stranke poručilo da ne podržava taj prijedlog.

Prema anketi Reutersa u kojoj je sudjelovalo 60 ekonomista, njih dvije trećine kazalo je da ne vjeruje da će Trumpova vlada uspjeti u ovoj godini donijeti tu reformu.

Tako bi ključna porezna reforma u SAD-u, koju Trump najavljuje još od izborne kampanje, mogla biti odgođena do 2019. godine, što je pritisnulo tečaj američke valute.

"Teško je išta razlučiti, no dolaru ne ide u prilog okruženje u kojem politika i politička neizvjesnost ostaju intenzivirane", kaže valutni analitičar u ING-u Viraj Patel.

A smanjenje poreza potaknulo bi potrošnju, što bi moglo dodatno potaknuti rast gospodarstva i inflacije. To bi, pak, moglo navesti američku središnju banku Fed da ubrza tempo povećanja kamata u idućem razdoblju, što bi podržalo tečaj dolara.