Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla jer je sve izglednije da bi zbog rasta inflacije u SAD-u američka središnja banka ove godine mogla povećati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 1,5 posto, na 99,27 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema euru skočio 1,4 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1625 dolara, blizu najniže razine u pet tjedana.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, za 1,3 posto, pa je njegov tečaj dosegnuo 158,75 jena.

Jačanje dolara posljedica je rasta inflacije u SAD-u. Prošloga je tjedna objavljeno da su potrošačke cijene u travnju porasle 0,6 posto na mjesečnoj, a 3,8 posto na godišnjoj razini. To je veća inflacija nego što su analitičari očekivali i najviša od svibnja 2023. godine.

Proizvođačke su cijene, pak, u travnju porasle 1,4 posto, što je njihov najveći skok na mjesečnoj razini u posljednje četiri godine.

Zbog rasta inflacije i povišenih cijena energenata, sve je jasnije da američka središnja banka neće nastaviti ciklus smanjenja kamata u ovoj godini.

Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, procjenjivalo se da bi Fed u ovoj godini mogao smanjiti kamate u dva navrata. No, kako je kriza na Bliskom istoku izazvala snažan rast cijena nafte, na tržištu se sada čak špekulira da bi Fed krajem godine mogao povećati kamatne stope, ako inflacija nastavi rasti.

Procjenjuje se da postoji gotovo 50 posto izgleda da će Fed u prosincu povećati kamate za 0,25 postotnih bodova.

A hoće li se to dogoditi, ovisi ponajviše o krizi na Bliskom istoku i cijenama nafte.

No, mirovini pregovori između SAD-a i Irana su zastali, pa je Hormuški tjesnac, ključan prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje blokiran, što podržava cijene ′crnog zlata′ na povišenim razinama.

Zbog toga je sve izglednije da bi i ostale najveće središnje banke u svijetu, među ostalim, europska i japanska, mogle povećati kamatne stope u ovoj godini.