Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 4,6 posto, na 60,15 dolara, a u jednom je trenutku u petak dosegnula i 60,53 dolara, najvišu razinu od srpnja 2015.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 4,7 posto, na 53,90 dolara.

Podršku cijenama već dugo vremena pružaju očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i nakon ožujka iduće godine ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi se smanjila neravnoteža između velike ponude i manje potražnje.

A to su prošloga tjedna potvrdile Saudijska Arabija i Rusija, pa se na idućem sastanku OPEC-a 30. studenoga očekuje odluka da se taj dogovor produži za devet mjeseci, do kraja 2018. godine.

"Ako OPEC i njegovi partneri izvan tog kartela potvrde da će produžiti njihov dogovor do kraja 2018. godine, procjenjujemo da će tržište do 2019. ostati blago podopskrbljeno", poručili su analitičari iz investicijske banke Jefferies.

Podršku cijenama nafte pružaju i podaci da se neravnoteža između ponude i potražnje smanjuje, kao i zbog tenzija u Iraku, što je umanjilo ponudu iz te zemlje.

No, rast proizvodnje sirove nafte u SAD-u i dalje ostaje problem za OPEC, koji nastoji smanjiti prezasićenost svjetskih tržišta.

Službeni podaci američke vlade pokazali su da se u prošlom tjednu proizvodnja sirove nafte povećala za 1,1 milijun barela dnevno, na 9,5 milijuna barela dnevno.

Povećavanje američke proizvodnje ograničava rast cijena na tržištu.

U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je broj naftnih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna povećan za jedno, na njih 737. No, u cijelom ovom mjesecu broj tih postrojenja smanjen je za 13, što je najveći mjesečni pad od svibnja 2016. godine.

Iz svih tih pokazatelja analitičari zaključuju da se prekomjerna ponuda na tržištima postupno smanjuje.