Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna snažno porasle, nakon dva tjedna pada, jer neki analitičari očekuju veću potražnju do kraja godine i jer je OPEC zaprijetio oštrim mjerama protiv članica koje ne poštuju sporazum o ograničavanju proizvodnje.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla 8,3 posto, na 43,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,1 posto, na 41,11 dolara.

Snažan rast cijena uslijedio je nakon što su u četvrtak Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici poručili da će poduzeti oštre mjere protiv onih članica tog kartela koje ne poštuju sporazum o ograničavanju proizvodnje.

Prema sporazumu usmjerenom na podršku cijenama nafte i prilagođavanje ponude smanjenoj potražnji u doba koronakrize, OPEC+ trebao bi do kraja godine smanjivati proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno.

Oni koji se toga ne pridržavaju bit će pogođeni, kazao je ministar energetike Saudijske Arabije na sastanku odbora OPEC-a i saveznika. Rijad je poručio i da će se održati izvanredni sastanak u listopadu budu li cijene nafte padale usporedo s potražnjom, zbog drugog vala pandemije koronavirusa.

„Savez je pokazao snagu i uvjerio tržište da će poduzeti daljnje mjere, ako će trebati disciplinirati neke članice i uravnotežiti tržište", kazao je Bjornar Tonhaugen, direktor u tvrtki Rystad Energy.

Do kraja godine potražnja veća od ponude?

Podršku cijenama pružile su i procjene da bi do kraja godine potražnja mogla biti veća od ponude.

Tako analitičari Goldman Sachsa prognoziraju da će tržište do četvrtog tromjesečja bilježiti manjak od tri milijuna barela dnevno. Ponovili su procjenu da bi cijena barela u Londonu do kraja godine mogla dosegnuti 49 dolara, a do trećeg kvartala 2021. godine oko 65 dolara.

Švicarska banka UBS također je ukazala na mogućnost nedovoljne ponude, predviđajući da će cijena barela u Londonu porasti na 45 dolara po barelu u četvrtom tromjesečju, a na 55 dolara do sredine 2021.

S druge strane, veći rast cijena spriječile su vijesti o pokretanju proizvodnje u Meksičkom zaljevu nakon petodnevnog zastoja zbog uragana Sally.

Cijene je prigušila i najava iz Libije da bi uskoro mogla povećati izvoz. Naime, Khalifa Haftar, zapovjednik oružanih snaga koje kontroliraju istočni dio zemlje i važne luke, kazao je da će uskoro ukinuti blokadu izvoza nafte.

Libija je prije blokade proizvodila oko 1,2 milijuna barela dnevno i nije poznato kada bi mogla ponovo dosegnuti tu razinu.

U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.