Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,8 posto, na 57,17 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,4 posto, na 51,45 dolara.

Uspon cijena nafte, nakon pada prethodnoga tjedna, zahvaljuje se, među ostalim, podacima koji ukazuju na jačanje kineske potražnje.

Prema tim podacima, Kina je u rujnu uvozila devet milijuna barela nafte dnevno, dok se u razdoblju od siječnja do rujna uvoz prosječno kretao oko 8,5 milijuna barela dnevno.

Kina je ionako najvažniji uvoznik nafte u svijetu, a razlog je tome, među ostalim, formiranje strateških rezervi.

Od 2015. godine ta je zemlja utrošila oko 24 milijarde dolara na formiranje rezervi sirove nafte i sada drži oko 850 milijuna barela nafte, objavila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Dodatno su prošloga tjedna cijene nafte poduprle napetosti u Iraku. U petak je iračka televizija izvijestila da su se deseci tisuća kurdskih boraca rasporedili u naftnoj regiji oko Kirkuka kako bi odgovorili na moguće "prijetnje" iračkih snaga.

Napetosti između dvije strane mogle bi presjeći naftne tokove, a eskalirale su nakon referenduma 25. rujna na kojem su irački Kurdi glasali na nezavisnost.

U ponedjeljak rano ujutro objavljeno je da su snage iračke vlade preuzele kontrolu nad velikim dijelom regije Kirkuka bez sukoba sa snagama kurdskih pešmerga.

Podršku cijenama već dugo vremena pružaju i očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i nakon ožujka iduće godine ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno.

"Smanjenje proizvodnje pod vodstvom OPEC-a unijelo je novi život na tržištima nafte, no ako ta organizacija ne zagrabi dublje, trend smanjenja zaliha u svijetu uskoro će biti prekinut", kaže Stephen Brennock, broker u tvrtki PVM.

Rast cijena nafte podržao je u petak i podatak tvrtke Baker Hughes da je broj naftnih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna smanjen već peti put u posljednjih šest tjedana, i to za pet postrojenja, na njih 743, najnižu razinu od početka lipnja.