Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 3,6 posto, na 67,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,1 posto, na 63,60 dolara.

Rast cijena prošloga je tjedna potaknulo nekoliko vijesti, među ostalim, o zatvaranju naftnog polja El Feel u Libiji, na kojem se proizvodi 70 tisuća barela dnevno. Ta zemlja, inače, proizvodi milijun barela dnevno ali uz velike oscilacije zbog nemira.

"Cijene podržava niz prekida u proizvodnji posljednjih mjeseci, sada u Libiji, prije u Keystoneu, Sjevernom moru...", kaže John Kilduff, partner u tvrtki Again Capital.

Potporu cijenama pružila je i izjava saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da očekuje daljnji pad globalnih zaliha, čime je poručio da sporazum vodećih proizvođača o ograničenju opskrbe radi spuštanja globalnih zaliha donosi željene rezultate.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neki drugi proizvođači, uključujući Rusiju, smanjili su proizvodnju od siječnja 2017. godine za 1,8 milijuna barela dnevno ili gotovo 2 posto globalne proizvodnje kako bi se uravnotežile prevelika ponuda i nedovoljno snažna potražnja.

Tako je, među ostalim, prošloga tjedna objavljeno da su zalihe u SAD-u pale za 1,6 milijuna barela.

"Nema sumnje da se tržište nafte vraća u ravnotežu. Mnoge agencije zabilježile su pad zaliha, pa i u SAD-u, i mislim da će se taj trend nastaviti i u cijeloj 2018. godini", kazao je saudijski ministar.

Međutim, nastojanja OPEC-a remeti rast proizvodnje i izvoza SAD-a. Na kraju 2017. proizvodnja u SAD-u dosegnula je najviše razine od 1970.-ih godina, a procjenjuje se da će do kraja ove godine dosegnuti rekordnih 11 milijuna barela dnevno.

Zajedno s proizvodnjom, raste i izvoz SAD-a, pa je prošloga tjedna dosegnuo 2 milijuna barela dnevno, nadomak rekordnoj razini.

"U SAD-u se proizvode rekordne količine nafte. Uzlet cijena kojem smo svjedočili mogao bi splasnuti jer američka proizvodnja potkopava dogovor OPEC-a o smanjenoj proizvodnji", kaže Naeeem Aslam iz tvrtke Think Markets UK.

A može se očekivati i daljnji rast proizvodnje u SAD-u, s obzirom na podatke tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja porastao i prošloga tjedna, petoga zaredom, što nije zabilježeno od prošloga lipnja.

Doduše, taj je broj prošloga tjedna povećan za samo jedno postrojenje, no sada ih je ukupno 799, što je njihova najviša razina od travnja 2015. godine.

U istom lanjskom razdoblju bila su samo 602 aktivna postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′.

Unatoč rastu dva tjedna zaredom, cijene nafte i dalje su u minusu oko 3 posto u odnosu na svoje najviše razine u ovoj godini, dosegnute krajem siječnja.