Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se trgovci nadaju jačanju potražnje nakon što je američka središnja banka smanjila kamatne stope, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 4,1 posto, na 74,49 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,8 posto, na 71,92 dolara.

Rast cijena drugi tjedan zaredom zahvaljuje se, među ostalim, smanjenju kamata u SAD-u.

Američka središnja banka snizila je u srijedu kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, na 4,75 do 5,00 posto, i poručila da bi ih do kraja godine mogla srezati za još 0,5 postotnih bodova.

Smanjenje kamatnih stopa obično potiče gospodarsku aktivnost i potražnju za energijom, no do toga će proći neko vrijeme.

Podršku cijenama pružila je i eskalacija napetosti na Bliskom istoku nakon eksplozija tisuća pejdžera širom Libanona u kojima je poginulo i ranjeno nekoliko tisuća članova Hezbolaha.

Libanonski Hezbolah uzvratio je s nekoliko raketnih napada na mete u Izraelu, a Izrael je, pak, izveo ciljani napad na libanonski glavni grad Bejrut.

Trgovci se plaše da bi ova eskalacija sukoba mogla poremetiti opskrbu s Bliskog istoka, gdje se proizvodi trećina svjetske nafte.

S druge strane, značajniji rast cijena nafte sprječava slabost kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog uvoznika ′crnog zlata.

Nova izvješća pokazala su da je prerada nafte u kineskim rafinerijama u kolovozu usporila peti mjesec zaredom, a usporili su i industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji, što ukazuje na slabost domaće potražnje.