Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 8,5 posto, na 62,80 dolara, najnižu razinu od 13. prosinca. Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 9,5 posto, na 59,20 dolara, najnižu razinu od 22. prosinca.

Stoga su sada cijene ′crnog zlata′ u minusu oko 11 posto u odnosu na svoje najviše razine u ovoj godini, dosegnute krajem siječnja.

"Iza ovako oštroga pada tržišta nikad ne može biti samo jedan razlog. Radi se o nekoliko njih", kaže Jim Ritterbusch, predsjednik u tvrtki Ritterbusch & Associates.

Cijene nafte našle su se pod pritiskom zbog oštrog pada cijena dionica na svjetskim burzama, izazvanog strahovanjem ulagača od rasta inflacije i kamatnih stopa.

Zbog toga su na Wall Streetu cijene dionica prošloga tjedna potonule više od 5 posto, što je uzdrmalo i ostale najveće svjetske burze. Zbog toga je splasnula sklonost ulagača prema riziku, što se negativno odrazilo i na tržišta sirovina.

Cijene ′crnog zlata′ našle su se pod pritiskom i zbog jačanja dolara, koji je u odnosu na košaricu valuta prošloga tjedna ojačao 1,4 posto, što je njegov najveći tjedni dobitak u posljednjih 15 mjeseci.

Kako se cijena nafte izražava u dolarima, jača američka valuta može izazvati slabljenje potražnje za naftom jer su njezine cijene veće za kupce koji koriste druge valute.

Ulagače su, uz to, zabrinuli podaci o rekordnoj proizvodnji u SAD-u, koja je prethodnoga tjedna dosegnula 10,25 milijuna barela dnevno.

Rast američke proizvodnje otežava nastojanja Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i ostalih proizvođača, uključujući Rusiju, da smanjenjem proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno izazovu pad prekomjernih globalnih zaliha nafte.

"Sada je trgovcima koji su računali s rastom cijena postalo bolno jasno da uzlet u prvim tjednima ove godine nije bio opravdan", poručio je analitičar PVM Oil Associatesa Stephen Brennock u bilješci klijentima.

Tim više što se u SAD-u može očekivati daljnji rast proizvodnje, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao treći tjedan zaredom, i to za njih 26, na ukupno 791 postrojenje.

To je najveći tjedni rast broja postrojenja u godinu dana i njihova najviša razina od travnja 2015. godine.

To je znatno više od oko 580 postrojenja, koliko ih je bilo aktivno u istom lanjskom razdoblju, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju. A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′.

Strah od jačanja ponude potaknula je i vijest iz Irana da ta zemlja u iduće četiri godine planira povećati proizvodnju za najmanje 700 tisuća barela dnevno. A to umanjuje mogućnosti uravnoteženja između velike ponude i manje potražnje.

"Mišljenja smo da će rastuća ponuda i usporeni rast potražnje dovesti ove godine ponovno do viškova na tržištu", napisali su analitičari tvrtke Capital Economicsa u bilješci klijentima.