Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,1 posto, na 66,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 62,35 dolara.

U prvom dijelu tjedna cijene su nafte bilo pod pritiskom zbog nesigurnosti na svjetskim burzama nakon poruka iz Bijele kuće da se razmatra uvođenje carina na uvoz određenih kineskih proizvoda u SAD.

To podržava strahovanja ulagača od protumjera i trgovinskog rata, što bi narušilo globalno trgovanje.

Oprez ulagača posljedica je, također, procjena da bi rast ponude nafte u ovoj godini mogao premašiti rast potražnje. Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je u veljači ponuda u svijetu porasla za 700 tisuća barela dnevno u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na ukupno 97,9 milijuna barela dnevno.

Procjenjuje se, također, da će ponuda neovisnih proizvođača predvođenih SAD-om ove godine porasti za 1,8 milijuna barela dnevno, dvostruko snažnije nego lani.

Potražnja bi, pak, prema procjenama IEA, trebala ove godine porasti za 1,5 milijuna barela dnevno, a procjenjuje se i da su u siječnju, prvi put nakon šest mjeseci, komercijalne zalihe u razvijenim zemljama porasle.

"Dio tog rasta zaliha sezonski je uvjetovan, ali neki ulagači to ipak nisu očekivali, s obzirom na razdoblje smanjenja proizvodnje, što navodi na zaključak da OPEC-ovi rezovi možda nisu dovoljni", ističe Olivier Jakob iz Petromatrixa.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača smanjili su od početka prošle godine proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi se smanjili viškovi i razina globalnih zaliha. Taj dogovor OPEC-a trebao bi trajati do kraja ove godine.

No, njihova nastojanja potkopava veća proizvodnja u SAD-u, koja bi ove godine, prema procjenama, trebala dosegnuti rekordnih 11 milijuna barela dnevno.

A na rast proizvodnje u SAD-u ukazuju i podaci tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna porastao za njih četiri, na ukupno 800. to je već sedmi rast tog broja u posljednjih osam tjedana.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′.