Glavni indeksi završili su mješovito, a tehnološki Nasdaq Composite najviše je izgubio zbog pada dionica NVIDIA-e. Europski STOXX 600 porastao je za 1,34%, dosegnuvši rekordnu razinu uslijed usporavanja inflacije, što je povećalo izglede za smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke. Američko gospodarstvo pokazalo je znakove otpornosti, s povećanjem osobnih prihoda i revidiranim rastom BDP-a na 3,0% u drugom tromjesečju. S druge strane, kinesko dioničko tržište palo je nakon što je niz korporativnih izvješća o zaradi podbacilo u odnosu na očekivanja, što je oslabilo interes investitora za kupovinom.

SAD

Glavni indeksi završili su mješovito u tjednu pred produljeni vikend. U ponedjeljak promet dionica bio je najniži ove godine, izuzev dana s ranijim zatvaranjem. Tehnološki bogat Nasdaq Composite prošao je najgore, dijelom zbog pada dionica NVIDIA-e, koja je izgubila gotovo 10% svoje vrijednosti, ili oko 300 milijardi USD. Uz to, vrijednosne dionice nadmašile su rastuće dionice najvećom razlikom od kraja srpnja. Ekonomski kalendar igrao je značajnu ulogu u tržišnom sentimentu, a najvažniji podatak bio je indeks osnovne osobne potrošnje (PCE), koji je pokazao rast cijena od 0,2% u srpnju, u skladu s očekivanjima. Investitori su bili zadovoljni potvrdom da inflacija ostaje niska i blizu cilja Federalnih rezervi. Tjedan je donio i znakove otpornosti američkih potrošača unatoč slabljenju tržišta rada. Ministarstvo trgovine izvijestilo je o povećanju osobnih prihoda za 0,3% u srpnju, dok je potrošnja porasla za 0,5%. Također, procjena godišnjeg rasta BDP-a u drugom tromjesečju revidirana je na 3,0%. S druge strane, sektor stanovanja ostaje slab, a prodaja nekretnina pala je za 5,5% u srpnju, na najnižu razinu od 2001. godine, zbog problema s priuštivošću i očekivanja smanjenja kamatnih stopa. Prinos na 10-godišnje američke obveznice blago je porastao tijekom tjedna, jer su nade u smanjenje kamatnih stopa za 50 baznih bodova na sastanku u rujnu oslabile. Tržišta su i dalje očekivala smanjenje od najmanje 25 baznih bodova. Tržište obveznica bilo je aktivno unatoč nadolazećem prazniku, dok je tržište korporativnih obveznica bilo mirno, s malim volumenom i malo novih ponuda.

EUROPA

STOXX 600 porastao je za 1,34%, dosegnuvši rekordnu razinu. Referentni indeks nastavio je rasti četvrti tjedan zaredom jer je oštro usporavanje inflacije podržalo mogućnost da Europska središnja banka (ECB) smanji kamatne stope u rujnu. Među glavnim europskim burzovnim indeksima, njemački DAX dosegnuo je novi vrhunac, porastavši za 1,47%, dok je talijanski FTSE MIB porastao za 2,15%, a francuski CAC 40 Index za 0,71%. Britanski FTSE 100 Index završio je s rastom od 0,59%. Godišnja inflacija u eurozoni usporila je na 2,2% u kolovozu, s 2,6% u srpnju-najniža razina u tri godine i tek malo iznad cilja ECB-a od 2%. Veći troškovi energije prije godinu dana djelomično su odgovorni za pad. Temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene hrane i energije, smanjila se na 2,8% s 2,9%. Međutim, inflacija u uslugama, koja je važna za kreatore politika, ubrzala je na 4,2% s 4,0%. Dužnosnici ECB-a ostali su oprezni oko smanjenja kamatnih stopa u skoroj budućnosti. Guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot rekao je da postoji prostor za postupno ublažavanje politike ako inflacija nastavi padati, ali je naglasio da će odluka ovisiti o daljnjim ekonomskim podacima. Članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel i članovi Upravnog vijeća Robert Holzmann i Joachim Nagel upozorili su na preuranjeno snižavanje kamatnih stopa, ističući trajne pritiske temeljne inflacije. Pokazatelj ekonomske klime za eurozonu porastao je na 96,6 u kolovozu s revidiranih 96 prethodnog mjeseca, što je najviša mjesečna razina u više od godinu dana. Povjerenje se poboljšalo u sektoru usluga, ali potrošači su bili pesimističniji. S druge strane, poslovni indeks klimatskih uvjeta njemačkog Ifo instituta pao je više od očekivanog na 86,6 u kolovozu, što je najniža razina od veljače, jer su kompanije postale pesimističnije. Predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest izjavio je da njemačko gospodarstvo sve više pada u krizu.

JAPAN

Završavajući nestabilan mjesec, japanska tržišta dionica porasla su tijekom tjedna, s Nikkei 225 indeksom koji je porastao za 0,7%, a širi TOPIX za 1,0%. Do kraja kolovoza, oba indeksa nadoknadila su većinu gubitaka nastalih početkom mjeseca, nakon oštrog pada uzrokovanog kasnosrpanjskim povećanjem kamatnih stopa od strane Banke Japana (BoJ) i ponovnim strahovima za rast u SAD-u te brzim povlačenjem yen carry trgovine. Na tržištu obveznica, prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice ostao je uglavnom nepromijenjen tijekom tjedna, na oko 0,9%. Na deviznom tržištu, jen je oslabio prema gornjem dijelu raspona od 144 jena za jedan američki dolar, sa 144,35 jena na kraju prethodnog tjedna. Japanska valuta ojačala je drugi mjesec zaredom u kolovozu zbog različitih izgleda za monetarnu politiku Japana i SAD-a, što je negativno utjecalo na zaradu japanskih izvozno orijentiranih kompanija. Hawkish stav o monetarnoj politici BoJ-a dodatno je učvršćen najnovijim podacima o inflaciji. Indeks potrošačkih cijena (CPI) za područje Tokija, koji je vodeći pokazatelj nacionalnih trendova, porastao je za 2,4% na godišnjoj razini u kolovozu, što je iznad konsenzusa od 2,2% i najviše od ožujka. Guverner BoJ-a Kazuo Ueda nedavno je ponovio da će središnja banka nastaviti normalizirati svoju monetarnu politiku kako bude dobivala povjerenje da će gospodarstvo stabilno postići inflaciju od 2%, naglašavajući spremnost za ponovno povećanje kamatnih stopa, ako se ostvare projekcije za gospodarstvo i cijene. U posljednjoj komunikaciji BoJ-a, zamjenik guvernera Ryozo Himino potvrdio je Uedine komentare, dodajući da je osnovni scenarij za budućnost da će rast i inflacija razvijati se prema projekcijama središnje banke. Ipak, upozorio je da bi financijska tržišta u zemlji i inozemstvu, koja ostaju nestabilna, mogla utjecati na te izglede te da ih treba pratiti s izrazitom pažnjom.

KINA

Kinesko dioničko tržište palo je nakon što je niz korporativnih izvješća o zaradi podbacilo u odnosu na očekivanja, što je oslabilo interes investitora za kupovinom. Shanghai Composite Index izgubio je 0,43%, dok je CSI 300 pao za 0,17%. U Hong Kongu, glavni Hang Seng Index porastao je za 2,14%. Nekoliko ekonomista smanjilo je svoje prognoze rasta za 2024. godinu, dok se Kina suočava s dugotrajnom krizom u sektoru nekretnina i slabom domaćom potražnjom. Očekuje se da će maloprodaja, ključni pokazatelj potrošnje, rasti 4% ove godine, što je manje od ranije procjene od 4,5% u srpnju. Očekuje se da će ulaganja u fiksnu imovinu rasti 4,2%, što je također niže od prošlomjesečne projekcije od 4,4%. Ekonomisti su također smanjili svoju prognozu za indeks potrošačkih cijena na 0,5% s 0,6%. Slabiji izgledi za Kinu povećali su mogućnost da zemlja možda neće doseći službeni cilj rasta od oko 5% ove godine. To je također povećalo očekivanja da bi središnja banka mogla dodatno ublažiti politiku u bliskoj budućnosti, uključujući dodatna smanjenja kamatnih stopa i smanjenje omjera obvezne rezerve za domaće zajmodavce. Na području monetarne politike, Narodna banka Kine ubrizgala je 300 milijardi RMB u bankarski sustav putem svoje srednjoročne kreditne linije i ostavila kamatnu stopu nepromijenjenu na 2,3%. Središnja banka također je dopunila bankarski sustav s 471 milijardom RMB putem svojih kratkoročnih sedmodnevnih obratnih repo ugovora, zadržavši kamatnu stopu na 1,7%.