Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prama drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je ojačao 0,2 posto, na 90,52 boda, no drži se i dalje nedaleko najnižih razina u tri godine od 90,11 bodova, na koje je u jednom trenutku skliznuo u prošlotjednom trgovanju.

Na sličnom postotnom dobitku američka je valuta bila i prema japanskoj, koju su pak pritisnule najnovije izjave guvernera japanske središnje banke Bank of Japan (BOJ) Haruhika Kurode da u BOJ-u ustraju na dosadašnjoj labavoj monetarnoj politici, čime je otklonio špekulacije o postupnom smanjenju monetarnih poticaja. Dolarom se tako trgovalo po 111,15 jena.

I euro je u takvim okolnostima prema dolaru oslabio gotovo 0,2 posto te se njime trgovalo po 1,2240 dolara.

Na strani dobitnika rano jutros isticala se britanska funta, koja je u jednom trenutku za vrijeme rada azijskih tržišta dosegnula 1,40 dolara, najvišu razinu od britanskog referenduma o izlasku zemlje iz Europske unije. Potom se stabilizirala na 1,3947 dolara, što znači da joj je cijena skliznula gotovo 0,3 posto prema dolaru u usporedbi s prethodnim zatvaranjem tržišta.

Američkoj valuti blagu podršku pružila je vijest da je američki Senat ipak postigao dogovor o privremenom financiranju saveznih službi i time prekinuo trodnevnu obustavu rada dijela američkih državnih službi.

U fokusu ulagača je i najnovija odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na uvoz perilica i solarnih panela. Krajem tjedna posebnu će pažnju tržišta posvetiti Trumpovu govoru na ovogodišnjem summitu političkih i poslovnih čelnika u švicarskom Davosu.

"Odluči li Trump zauzeti odlučan stav protiv trgovine, to bi moglo izazvati val prodaja valuta usmjerenih globalnoj trgovini, poput korejskog wona i kineskog juana te u konačnici također pritisnuti i američki dolar", kazao je valutni analitičar u banci ING Viraj Patel.