Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 74 dolara nakon što je američka središnja banka snizila troškove zaduživanja, pokrenuvši ipak val nagađanja o potražnji signalima o posustajanju tržišta rada.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 90 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 74,55 dolara. Na američkom tržištu poskupio za 88 centi, na 71,79 dolara.

U fokusu je trgovaca u četvrtak bilo snižavanje ključnih kamatnih stopa u SAD-u.

Središnja banka snizila ih je u srijedu za pola postotnog boda, na 4,75 do 5,00 posto. Niže kamatne stope obično potiču gospodarsku aktivnost i potražnju za energentima.

Trgovci su ipak bili suzdržani, posebno zato što je Fed osjetno podigao procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, na 4,4 posto. Lani je prema izračunima nezavisnog instituta CBO-a iznosila 3,6 posto.

Najveće svjetsko gospodarstvo trebalo bi po procjeni središnje banke porasti u ovoj i idućoj godini za dva posto. Na dulji rok stopa rasta trebala bi iznositi 1,8 posto, izračunali su.

Fedov šef Jerome Powell objavio je pobjedu nad inflacijom, ali sniženje kamatnih stopa potvrđuje i pogoršanje na tržištu rada, što će značiti i sporiji gospodarski rast, nagađaju trgovci.

Cijene nafte koče i naznake slabije potražnje u Kini.

Prerada u kineskim rafinerijama usporila je u kolovozu peti mjesec zaredom, pokazali su podaci zavoda za statistiku. Posustali su i industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji, a usporio je i rast cijena novih nekretnina.

Analitičari Citija predviđaju manjak u opskrbi u četvrtom tromjesečju od oko 400 tisuća barela dnevno, što će po njihovim izračunima zadržati cijene u Londonu u rasponu od 70 do 75 dolara po barelu, ali samo privremeno.

"U većini scenarija globalna naftna bilanca pogoršat će se u 2025.", napisali su.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je cijena barela košarice nafte njezinih članica u srijedu bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 73,65 dolara.