Fintech revolucija globalni je nezaustavljiv fenomen koji nudi brojne mogućnosti unaprjeđenja financijskih usluga i poslovanja, a tehnološke inovacije transformiraju tržište kapitala i znatno utječu na gospodarski rast i razvoj. Neki su ovo od niza zaključaka donesenih na konferenciji „Fintech - inovacije, rizici i odgovornost" održanoj u petak, 18. lipnja 2021. godine, u Opatiji. Konferenciju su zajednički organizirali Hrvatska agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Ekonomski fakultet u Rijeci na temelju europske suradnje.

Sudionici konferencije, na licu mjesta i putem prijenosa uživo, imali su prilike razmotriti strelovit rast fintech sektora koji se na svjetskom financijskom tržištu dogodio posljednjih nekoliko godina, posebno za vrijeme pandemije koronavirusa te slušati izlaganja i panel raspravu stručnjaka iz regulatornog tijela, znanstvene zajednice i privatnog sektora.

Konferenciju je otvorio dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host, naglasivši kako su digitalna tranzicija društva i gospodarstva te konkurentno i inovativno gospodarstvo dva strateška cilja Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. iz kojih se može iščitati važnost fintecha za transformaciju hrvatskog gospodarstva. „Tehnologija se ubrzo mijenja, koristimo je sve više, financijska tržišta se mijenjaju - na njih ulaze novi sudionici, proizvodi i usluge. Istovremeno start-upovi i druga poduzeća sve više se okreću alternativnim izvorima financiranja, primjerice inicijalnoj ponudi kriptovaluta koje mogu biti prilika za nove investicije, ali i potencijalni rizik za investitore zbog prikupljanja veće količine novca na anonimnom i nereguliranom tržištu. Pretpostavka je za suočavanje s raznovrsnim rizicima upoznavanje svih sudionika tržišta s mogućim ishodima.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman upoznao je sudionike s mogućnostima i rizicima regulacija i financijskih inovacija u službi korisnika i tržišta. „Iako se danas još uvijek nalazimo u razdoblju stabilnih financijskih tokova i kriptoimovina još uvijek nije dominantna imovina u investicijskom portfelju, ona jako brzo raste i u budućnosti bi mogla izazvati znatne rizike za financijsku stabilnost", istaknuo je i dodao kako je važno da regulatorna tijela promptno reagiraju, dobro se postave i kontinuirano upozoravaju kako bi svi imali sigurno okruženje u kojem će se moći djelovati i poslovati na siguran način. „U prvih pet mjeseci 2021. godine promet na Zagrebačkoj burzi i u kripto mjenjačnicama bio je ujednačen i iznosio je oko 900 milijuna kuna, a prema sadržajima koje kao regulatorno tijelo za sada dobivamo od kripto mjenjačnica, očekivanja za ovu godinu su da će promet prijeći 2 milijarde kuna. Radi se o velikoj količini novca, odnosno kriptoimovine", naglasio je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.

Prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Živković održao je izlaganje na temu inicijalnih ponuda kriptovaluta - prilikama i tržištu te mogućnostima i rizicima, naglasivši kako ICO lansiranje novih kripta ima velikog potencijala, no istraživači u odnosu na praksu zanemaruju rizike. „U realnom vremenu velika većina toga je neka vrsta prevare, no zbog brzog brisanja podataka, kasnije provjere jako odudaraju od stvarnosti".

Panel-rasprava koja je uslijedila krenula je od definiranja pojmova, razlike između kriptovaluta i kriptoimovine te naglaska da se pojam kriptovalute ne može izjednačavati s pojmom fintecha, a što se u javnosti često puta pogrešno radi, s obzirom da je fintech puno širi pojam. Pritom se postavilo pitanje i je li bitcoin, odnosno kriptovaluta, novac ili instrument. Član Upravnog vijeća Hanfe, Tomislav Ridzak pritom se osvrnuo na glavne odrednice koje nešto čini novcem, a to su: mjera vrijednosti, mogućnost razmjene, odnosno da to sredstvo bude univerzalno prihvaćeno kao sredstvo plaćanja te može li se na taj način spremiti vrijednost na duže vrijeme. Prema njegovoj procjeni bitcoin nema sve te elemente i ne možemo govoriti o valuti. Na to se nadovezao i partner investicijskog društva InterCapital, Tonći Korunić koji je rekao da oni, kao brokerska kuća, ne mogu klijentima prodavati bitcoin, ali da im mogu prodavati ETF udjele na bitcoin ili dionice koje koreliraju s tom kriptovalutom. Posljednjih godina u brokerskom poslovanju porasli su regulatorni zahtjevi koji traže ulaganje značajnih resursa, ali s druge strane i štite klijenta/potrošača transparentnom komunikacijom uvjeta poslovanja. Direktor tvrtke Electrocoin i član Uprave UBIK-a, Nikola Škorić tom je prilikom rekao da se on ne bi bavio terminologijom već da je važan meritum stvari, iako se pogrešno kategoriziranje događa i za njegovo poslovanje. Osvrnuo se na to da je njegova mjenjačnica tek na putu da poput Aircasha, KeksPaya ili Laqo, dobiju licencu, kakvu Aircash ima za elektronički novac, KeksPay je licenciran kroz bankarsko poslovanje, a Laqo kroz poslove osiguranja. O tome kako klijentima mogu pomoći u stvaranju novih, digitalnih proizvoda govorio je član Uprave InsurTech tvrtke Amodo, Darko Tukulj, koji je rekao da se otvara cijela nova tržišna niša u digitalnim financijama, a koja je nastala temeljem digitalnih iskustava potrošača u drugim djelatnostima. Zbog toga oni sada žele takav pristup i u financijskim uslugama, od digitalnog osiguranja do digitalnih brokera. Osim povezivanja, ali i usklađenosti s regulativom, oni sada mogu ponudi klijentima i potpuno personaliziranu ponudu, temeljem  prikupljenih podataka i analiza.  Na to se nadovezao i T. Korunić koji je rekao da već postoji tzv. robo-advisory koji ujedinjuje umjetnu inteligenciju, financijsko tržišta i digitalno, te da kod tih usluga nema ljudskog rada, sve se odvija strojno, a oni su svjesni toga i pripremaju se na takve tehnološke promjene. Fintech konzultant i direktor poduzeća Jackie Agency, Božidar Pavlović veliki je zagovornik demokratizacije financija, a s obzirom na iskustvo u bankarstvu smatra da su banke već sada u velikom zaostatku te da rade na tehnologijama starima dvadesetak godina te da im fintech poduzetnici smanjuju prihode i otimaju dio naknada. Pritom je naglasio da mladi ne žele odlazak u poslovnice, već žele sve ovdje i sada.

Na aktualno pitanje pojave inflacije sudionici su se složili da je teško predvidjeti hoće li bitcoin moći biti zaštita vrijednosti u slučaju da se ona dogodi, a N. Škorić je naglasio da je možda „sintetička imovina" i takva „sindikalna košarica dobara" možda rješenje za to.

Iako su entuzijasti i poduzetnici tradicionalno u nesuglasju s regulatorom, svi su suglasni u tome da je određena zaštita samih potrošača potrebna, uz uvjet da se ne koči inovativnost i kreativni razvoj.