Dolarom se u takvom ozračju trgovalo po 106,39 jena, što znači da je dolar skliznuo 0,2 posto u usporedbi s prethodnim zatvaranjem budući da jen obično jača u vremenima većih neizvjesnosti na gospodarskom i političkom planu.

Euro je istodobno oslabio blagih 0,1 posto prema dolaru pa se njime trgovalo po 1,2264 dolara. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je pritom također blagih 0,1 posto, na 90,102 boda.

Američka valuta neznatno je oslabila jer dio ulagača smatra da će američke carine na kineske proizvode i protumjere Pekinga naštetiti dolaru, dok su drugi uvjerenja da bi američko-kineski trgovinski spor mogao biti zauzdan.

U fokusu je najnovija najava američkih carina u visini 25 posto na 1.300 kineskih proizvoda s područja industrijske tehnologije, prometa i medicine kako bi se primoralo Kinu da izmijeni dosadašnju praksu na području zaštite intelektualnog vlasništva. Iz kineskog su ministarstva trgovine poručili da će uskoro uvesti odgovarajuće protumjere na američke proizvode.

Već jutros Kina je objavila da uvodi dodatne carine od 25 posto na 106 američkih proizvoda, uključujući soju, automobile, kemijske proizvode, izvijestila je državna televizija CCTV. Datum stupanja carina na snagu bit će objavljen kasnije.

Gospodarski pokazatelji koji se očekuju u srijedu mogli bi fokus tržišta preusmjeriti na politiku središnjih banaka, makar u eurozoni. Nove smjernice s tim u vezi mogle bi ulagačima pružiti prve procjene statističkog ureda Eurostata o godišnjoj inflaciji u eurozoni u ožujku.

Također, ulagači će u petak pratiti američko izvješće o zaposlenosti i komentare predsjednika američke središnje banke Fed Jeromea Powella, što bi im trebalo pomoći u određivanju smjera kretanja tečaja dolara.