Dolar je u takvom ozračju u jednom trenutku skliznuo jutros na 104,635 jena, što je njegova najniža cijena prema jenu od studenoga 2016. godine. Potom se donekle stabilizirao na oko 104,80 jena, na gubitku od 0,5 posto u usporedbi s prethodnim zatvaranjem.

Također, na strani većih dobitnika u ovome tjednu je i švicarski franak, ojačavši približno 0,6 posto od početka tjedna. Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, tako je na putu tjednog gubitka od oko 0,6 posto, najvećeg u posljednjih mjesec dana.

Eurom se jutros trgovalo po 1,2323 dolara, što znači da je ojačao 0,2 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Od ostalih značajnih svjetskih valuta, relativno stabilna jutros na valutnim tržištima bila je pak britanska funta, na oko 1,4107 dolara.

Jačanje jena, tradicionalnog utočišta za kapital u nestabilnim vremenima na političkom i gospodarskom planu, pripisuje se zabrinutošću koju je izazvalo jačanje napetosti na trgovinskom planu između Sjedinjenih Država i Kine.

Razlog veće zabrinutosti je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama na uvoz kineskih proizvoda, premda bi one trebale biti uvedene nakon 30-dnevnih konzultacija koje će započeti čim bude objavljen popis proizvoda.

U ovome tjednu, u kontekstu odluke američke središnje banke Fed o podizanju kamatnih stopa i više-manje nepromijenjenog stava u pogledu njihova budućeg rasta te signala relativno optimističnih izgleda za gospodarstvo, prinosi na ključne 10-godišnje američke obveznice na putu su drugog najvećeg pada od početka godine, što je dodatno izazvalo pritiske na slabljenje dolara, tumače analitičari.