Kriza koja je zahvatila sva tržišta, pa tako i hrvatsko, samo je pojava koja se ciklički događa svakih nekoliko godina. Nažalost, razmjeri trenutne krize još nisu sagledivi te se nijedan analitičar ne usudi prognozirati kada će letargija na dioničkom tržištu završiti.

No, kako je kriza i prilika za velike da se još jače pozicioniraju na tržištu, moguća preuzimanja mogla bi utjecati na nešto veći interes ulagača.Ivan Soldo, pomoćnik direktora Fima Fasa, smatra da je suzdržanost investitora djelomično i rezultat iščekivanja godišnjih rezultata kompanija, te kao generator interesa ističe objavu rezultata poslovanja HT-a, 27. veljače. - To bi moglo popraviti likvidnost - kaže Soldo dodajući kako smatra da će se za ponovni početak rasta imovine dioničkih fondova morati pričekati kraj dna ciklusa, odnosno pad kamatnih stopa. - Likvidnost će donositi i same kompanije, koje uslijed tekućeg tržišnog vrednovanja kupuju vlastite dionice za trezor - kaže Soldo.

Utjecaj na vrednovanje, a time i doprinos likvidnosti uslijed preslagivanja portfelja, mogle bi donijeti i eventualne poslovne kombinacije. Soldo smatra da bi se kao predmeti kombinacija mogle pojaviti kompanije iz prehrambenog, trgovačkog i građevinskog sektora. Hrvatsko tržište kapitala, kao i ekonomija u cijelosti, pratit će trendove najvećih tržišta, budući da je trenutna kriza u gospodarstvu, ali i na burzi, najvećim dijelom uvezena izvana. Neki loši potezi ili izostanak pravovremenih kriznih mjera mogu se pripisati i sudionicima na tržištu, no čini se kako će ulagači još neko vrijeme više gledati u podatke sa burzi u Londonu i New Yorku pokušavajući predvidjeti trendove. Tek kada se i tamo tržišta oporave te strani igrači počnu gledati na ZSE kao povoljnu priliku za šoping, može se očekivati i povećani interes domaćih igrača. Povjerenje koje su izgubili mali ulagači neće se tako brzo vratiti.