Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, objavljenima u utorak, industrijska je proizvodnja u rujnu u EU skliznula 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na području zajedničke europske valute taj pad iznosio 0,6 posto, nakon što je u kolovozu proizvodnja ojačala.

Najveći pad proizvodnje u rujnu na mjesečnoj razini zabilježio je Portugal, 6,7 posto, a slijede Danska, s padom od 3,7 posto, i Grčka, s 3,6 posto. Rastom je, pak, prednjačila Nizozemska, 4,3 posto, a slijedile su Švedska, s rastom od 2,4 posto, i Estonija, s 2,3 posto, navodi Eurostat.

Rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od 1,4 posto najsnažniji je od lipnja, kada je iznosio 0,7 posto, dok je u srpnju zabilježen pad od 1,2 posto. U kolovozu je rast iznosio 0,3 posto.

Prema kategorijama proizvoda, u EU je u rujnu na mjesečnoj razini najviše, 1,4 posto, pala proizvodnja kapitalnih dobara, a slijedila je proizvodnja energije s padom od 0,6 posto. Proizvodnja intermedijarnih dobara i netrajnih proizvoda za potrošnju skliznula je, pak, za 0,3 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za potrošnju oslabila 0,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Rast proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini, pak, industrijska proizvodnja u rujnu u EU skočila 3,6 posto, a u eurozoni 3,3 posto. Time je zabilježeno usporavanje u odnosu na kolovoz, kada je u EU rast u odnosu na isto lanjsko razdoblje iznosio 4,0 posto, a u eurozoni 3,9 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu porasla ispod prosjeka EU, za 3,1 posto, što predstavlja blago usporavanje na godišnjoj razini u odnosu na prethodni mjesec, kada je rast proizvodnje iznosio 3,2 posto.

Najsnažniji rast proizvodnje u industriji u rujnu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ostvarila je Latvija, za 12,9 posto, a slijedile su Slovenija, s rastom od 8,6 posto, i Mađarska, s 8,0 posto. Pad proizvodnje zabilježen je jedino u Irskoj, za 3,1 posto.

Rastu na području EU proizvodnja trajnih potrošačkih dobara doprinjela je skokom od 6,6 posto, dok je proizvodnja kapitalnih dobara porasla 4,9, a intermedijarnih dobara 4,7 posto. Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara ojačala je, pak, 1,6 posto, dok je proizvodnja energije skliznula za blagih 0,1 posto.