Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica blago pale jer su ulagači oprezni zbog neizvjesne političke situacije u Francuskoj nakon izvanrednih parlamentarnih izbora.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,03 posto, na 8.190 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,38 posto, na 18.400 bodova, a pariški CAC 0,42 posto, na 7.595 bodova.

Ulagači su oprezni jer su službeni rezultati potvrdili da je francuska ljevičarska koalicija pod nazivom Nova narodna fronta (NFP) pobijedila u drugom krugu izbora, dok je centristički blok predsjednika Emmanuela Macrona Zajedno na drugome mjestu.

Ekstremno desno orijentirano Narodno okupljanje (RN) Marine Le Pen, koje se smatralo favoritom nakon prvoga kruga glasanja, treće je.

S obzirom na to da niti jedan od blokova nije dobio apsolutnu većinu, nastojanja da se oformi nova vlada fokusirat će se na traženje potencijalnih saveza i pridobivanje pojedinih članova parlamenta iz drugih skupina.

A na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio gotovo 2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju porasle između 0,2 i 1,2 posto.

Skok Nikkei indeksa na nove rekordne razine ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica proizvođača čipova, kao i na Wall Streetu dan prije.

To je podržalo i rast južnokorejskog Kospi indeksa, kao i cijene dionica u Tajvanu.

Tako većina azijskih burzi prati jučerašnji rast S&P 500 i Nasdaq indeksa na nove rekordne razine, premda se trgovalo oprezno.

Na Wall Streetu je, naime, Dow Jones indeks oslabio 0,1 posto, dok je S&P 500 porastao 0,1, a Nasdaq 0,3 posto.

Mali pomaci indeksa posljedica su opreza ulagača uoči novih podataka o inflaciji u SAD-u.

U četvrtak će biti objavljeno izvješće o potrošačkim, a u petak o proizvođačkim cijenama u lipnju.

Ulagači se nadaju daljnjem popuštanju inflacijskih pritisaka, što bi američkoj središnjoj banci otvorilo prostor za smanjenje kamatnih stopa.

Podaci o zapošljavanju u SAD-u, objavljeni u petak, pokazali su da tržište rada postupno slabi, što bi moglo dovesti do smanjenja pritiska na rast plaća i potrošnje, a to bi, pak, dovelo do slabljenja inflacijskih pritisaka.

Zahvaljujući tome, na tržištu su ojačale špekulacije da će Fed smanjiti kamatne stope već u rujnu.

No, čelnici Feda posljednjih mjeseci poručuju da je inflacija i dalje iznad ciljanih razina od 2 posto i da treba biti strpljiv po pitanju smanjenja kamata.

Zbog toga će se ovoga tjedna pažljivo pratiti izvješće predsjednika Feda Jeromea Powella u Kongresu o situaciji u gospodarstvu.

Uz to, krajem tjedna počinje sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i banaka.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je zarada po dionici kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju u prosjeku porasla za 10,1 posto, nakon 8,2-postotnog rasta u prethodnom kvartalu.