Na europskim su burzama u petak ujutro burzovni indeksi blago porasli, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon sedam dana pada.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, no nakon sedam dana pada, na putu je tjednih gubitaka.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,15 posto, na 7.452 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,14 posto, na 15.740 bodova, a pariški CAC 0,18 posto, na 7.209 bodova.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale četvrti dan zaredom. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,2 posto i na putu je tjednog gubitka od 1,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,1 i 0,3 posto. U Hong Kongu se zbog olujnog nevremena ne radi.

Ulagače su razočarali novi podaci koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih regionalnih gospodarstava.

Jutros je objavljena druga procjena japanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) prema kojoj je u drugom tromjesečju rast iznosio 4,8 posto na anualiziranoj razini, dok je prethodna procjena iznosila 6 posto.

Tako se, osim Kine, usporava i rast drugog po veličini gospodarstva u regiji.

Ulagače je na oprez naveo i jučerašnji pad Wall Streeta treći dan zaredom. Doduše, Dow Jones ojačao je 0,2 posto, no S&P 500 skliznuo je 0,3, a Nasdaq indeks 0,9 posto.

Posljedica je to, među ostalim, oštrog pada cijene dionice Applea, za gotovo 3 posto, nakon vijesti da su kineske vlasti u nekim središnjim vladinim agencijama zabranile korištenje iPhonea na poslu.

Bloomberg piše i kako Kina planira proširiti tu zabranu na državne tvrtke i agencije.

Zbog toga su se pod pritiskom našle i dionice Appleovih dobavljača, kao i drugih tehnoloških kompanija koje su više izložene u Kini.

S&P 500 indeks tehnološkog sektora skliznuo je jučer 1,6 posto.

Negativno je na tržište utjecalo i izvješće prema kojemu je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u prošloga tjedna pao na 216.000, najnižu razinu od veljače.

To je dobra vijest jer pokazuje da su gospodarstvo i tržište rada i dalje snažni. No, to je loša vijest jer bi mogla značiti da će američka središnja banka dodatno povećati kamatne stope jer se potrošnja, rast plaća i inflacija ne ′hlade′ dovoljno.

To, doduše, nije promijenilo procjene analitičara po pitanju povećanja kamata. Velika većina njih očekuje da će Fed na sjednici u rujnu ostaviti kamate nepromijenjene, a većina ih smatra i da ih neće dodatno povećati ni u studenome.

Međutim, zbog otpornosti gospodarstva, ali i povišene inflacije, sve je izglednije da Fed neće početi smanjivati kamate tako brzo kako su se ulagači nadali.

„Izvješće s tržišta rada je dobra gospodarska vijest, ali je u kontekstu monetarne politike loša. Ulagači se plaše i mogućeg jačanja inflacijskih pritisaka zbog rasta cijena nafte u posljednje vrijeme", kaže Sahak Manuelian, direktor u tvrtki Wedbush Securities.