Na europskim su burzama u utorak ujutro indeksi porasli, drugi dan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon prošlotjednog oštrog pada i novim rekordima na Wall Streetu.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,55 posto, na 8.187 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,52 posto, na 18.160 bodova, a pariški CAC 0,47 posto, na 7.607 bodova.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje korekciji cijena dionica, nakon što su prošloga tjedna oštro pale zbog političke nesigurnosti u Francuskoj.

Najviše su jutros porasle cijene dionica u turističkom sektoru, u prosjeku za 1,8 posto.

Snažno su, 1,4 posto, porasle i cijene dionica banaka, nastavivši oporavak nakon prošlotjednog pada za gotovo 8 posto.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,5 i 1 posto. U Hong Kongu su, pak, blago pale.

Nakon što su jučer pali zbog slabijih nego što se očekivalo gospodarskih pokazatelja iz Kine, burzovni su indeksi jutros nadoknadili te gubitke.

Ulagače su ohrabrili novi rekordi S&P 500 indeksa na Wall Streetu, kao i Nasdaqa.

Dow Jones indeks ojačao je jučer 0,5 posto, dok je S&P 500 porastao gotovo 0,8, a Nasdaq 0,95 posto.

I jučer su, kao i prošloga tjedna, najviše porasle cijene dionica proizvođača čipova i tehnoloških kompanija.

Premda nije bilo novih značajnijih vijesti, cijena dionice Applea porasla je 2, a Microsofta 1 posto. Poskupile su i dionice drugih tehnoloških divova, kao što su Alphabet, Amazon, Meta Platforms...

Ovoga će tjedna biti objavljeni novi makroekonomski podaci, koji će pokazati u kakvoj je ′formi′ američko gospodarstvo, a na različitim skupovima govorit će i brojni dužnosnici Feda.

Fed je prošloga tjedna objavio procjene prema kojima bi do kraja godine kamatne stope smanjio samo jednom jer je inflacija i dalje znatno viša od njegove ciljane razine od 2 posto, no ulagači se nadaju značajnijem smanjenju cijene novca.