STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto, oslabivši četvrti dan zaredom, nakon što se u petak, prvi put u povijesti, probio iznad 525 bodova.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,05 posto, na 8.270 bodova, a frankfurtski DAX 0,09 posto, na 18.605 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,17 posto, na 7.488 bodova.

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,05 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,4 posto. U Šangaju i Australiji porasle su, pak, između 0,2 i 0,4 posto.

Tržišta se pokušavaju stabilizirati nakon oštrog pada dan prije, no ulagači su nesigurni, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones indeks ojačao 0,09 posto, dok je S&P 500 oslabio 0,16, a Nasdaq indeks 0,30 posto.

Nakon oštrog pada dan prije, tehnološki se sektor stabilizirao.

Dionice Microsofta, Alphabeta, Applea, Amazona i Nvidie pojeftinile su između 0,1 i 1,7 posto. Cijena Tesle porasla je, pak, više od 4 posto.

Svi posljednji podaci upućuju na to da se rast američkog gospodarstva usporava, a tržište rada slabi.

Uz to, inflacijski pritisci postupno popuštaju, pa su ulagači uvjereni da će američka središnja banka u rujnu početi smanjivati kamatne stope, nakon što je godinama vodila restriktivnu monetarnu politiku.

Zbog toga ni nove izjave čelnika Feda, koje nagovještavaju da doista slijedi rez kamata, ne utječu znatnije na smjer tržišta. Naime, taj rez kamata odavno je ugrađen u cijene na tržištu.