Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, dok ulagači prate podatke o inflaciji i signale iz središnjih banaka o zaoštravanju monetarne politike

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks porastao 0,85 posto, na 7.189 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,55 posto, na 15.331 bod, a pariški CAC 0,45 posto, na 6.627 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio gotovo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,6 i 1,5 posto. U Šangaju su blago pale, dok se u Hong Kongu zbog praznika ne radi.

Ulagače je ohrabrio jučerašnji rast S&P 500 indeksa na Wall Streetu, nakon početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija.

Rezultati JPMorgana, kojima je započela sezona, bili su u trećem tromjesečju nešto bolji od očekivanja, no cijena dionice je pala jer se čini da su ulagači računali na još bolje rezultate.

Do kraja tjedna poslovna izvješća objavit će i druge najveće američke banke - Bank of America, Citigroup, Wells Fargo, Morgan Stanley i Goldman Sachs.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom kvartalu porasle 29,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To bi trebao biti još jedan snažan kvartal po pitanju zarada, no ulagači se plaše da su povišena inflacija, visoke cijene energenata i poremećaji u nabavnim lancima povećali troškove poslovanja i negativno utjecali na rezultate kompanija.

Ulagači su oprezni i zbog jučerašnje objave da su u rujnu potrošačke cijene u SAD-u porasle 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, a 5,4 posto na godišnjoj razini.

To je nešto viša inflacija nego što se očekivalo, što ide u prilog planovima američke središnje banke o zaoštravanju monetarne politike.

Jučer su objavljeni i dijelovi zapisnika s nedavne sjednice Feda, koji su pokazali da bi polovicom studenoga moglo početi smanjenje monetarnih poticaja gospodarstvu, ali da su čelnici središnje banke podijeljeni u mišljenju koliku opasnost predstavlja inflacija i kada bi trebalo početi povećavati ključne kamatne stope.

Na tržištima novca sada se procjenjuje da bi Fed mogao povećati kamate za 0,25 postotnih bodova do rujna iduće godine, dok se do jučer očekivalo da će to biti krajem iduće godine.

A singapurska središnja banka jutros je iznenadila tržišta povećanjem kamatnih stopa zbog, kako je poručila, jačanja inflacijskih pritisaka.

Inflacijski pritisci jačaju i u Kini. Jutros je objavljeno da su proizvođačke cijene u rujnu porasle po najvišoj stopi od kada se prate ti podaci, 10,7 posto na godišnjoj razini.

No, to se zasad nije prelilo na potrošačke cijene koje su na godišnjoj razini porasle samo 0,7 posto.