STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,10 posto, na 7.264 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,61 posto, na 15.698 bodova, a pariški CAC 0,60 posto, na 7.240 bodova.

Kao i jučer na Wall Streetu, najviše su jutros porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru, za 1,3 posto.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,9 posto, pa se odmaknuo od najniže razine u ovoj godini, na koju je skliznuo jučer.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 1,1 posto.

Kako nema vijesti iz regije koje bi mogle usmjeriti tržišta, ulagači su se fokusirali na jučerašnji rast Wall Streeta. Doduše, Dow Jones oslabio je 0,1 posto, no S&P 500 porastao je 0,7, a Nasdaq indeks 1,6 posto.

Rast S&P 500 i Nasdaqa zahvaljuje se jačanju tehnološkog sektora, pri čemu su najviše, u prosjeku 2,8 posto, porasle cijene dionica u sektoru proizvođača čipova.

Najveća je dobitnica, sa skokom cijene za 8,5 posto, bila dionica Nvidie, nakon što su analitičari HSBC banke povećali ciljanu cijenu dionice tog proizvođača čipova uoči objave kvartalnih poslovnih rezultata u srijedu.

Cijena dionice Nvidie porasla je od početka godine više od 220 posto, što se zahvaljuje euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije (AI).

„Nvidia se smatra brandom za AI. Cijena te dionica dramatično je porasla, pa se postavlja pitanje prate li to i poslovni rezultati te kompanije", kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial.

U većini ostalih sektora cijene su dionica ili pale ili blago porasle. Posljedica je to daljnjeg rasta prinosa na američke obveznice, što je prošloga tjedna izazvalo oštar pad cijena dionica.

Jučer je prinos na 10-godišnje državne obveznice dosegnuo novu najvišu razinu od 2007. godine.

Prinosi rastu zbog špekulacija da bi američka središnja banka mogla još jednom do kraja godine povećati kamatne stope ili ih na povišenim razinama zadržati dulje nego što se očekivalo.

Stoga će u fokusu ulagača ovoga tjedna biti skup čelnika najvećih središnjih banaka u svijetu u američkom gradiću Jackson Holeu. Komentari vodećih središnjih bankara o situaciji u gospodarstvima i kamatnim stopama mogli bi znatno utjecati na smjer tržišta.

Podršku tržištima pruža i nada ulagača da će kineske vlasti uskoro uvesti dodatne poticajne mjere, s obzirom da je oporavak gospodarstva od koronakrize sporiji nego što se očekivalo.

Jučer su kineske monetarne vlasti smanjile kamatu na jednogodišnje kredite, no kamatu na petogodišnje zajmove zadržali su nepromijenjenu.

Te mjere razočarale su ulagače jer se očekivalo da će kineska središnja banka smanjiti i kratkoročnu i dugoročnu kamatu. No, već danas špekulira se da će vlasti uskoro uvesti nove poticajne mjere.