Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale, pa tako prate klizanje Wall Streeta jer ulagače zabrinjava rast prinosa na državne obveznice.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 0,70 posto, na 6.605 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,90 posto, na 13.754 boda, a pariški CAC 1,05 posto, na 5.725 bodova.

Ulagače je uznemirio jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,75 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,45, a Nasdaq indeks 3,5 posto.

Najveći dnevni pad Nasdaqa u četiri mjeseca, a S&P 500 i Dow Jonesa u posljednjih mjesec dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je u prosjeku izgubio 3,5 posto.

Taj je sektor prošle godine, zahvaljujući zatvaranju gospodarstava i radu od kuće, predvodio na tržištu po rastu, no u posljednje se vrijeme ulagači, zabrinuti zbog visokih cijena dionica, povlače iz tog sektora.

S druge strane, zbog strahovanja da će golemi fiskalni i monetarni poticaji potaknuti jačanje inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.

Jučer su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, stoga su sada prinosi na trezorska izdanja veći od dividendnog prinosa iz S&P 500 indeksa, što čini dionice manje atraktivnima.

Premda su jutros prinosi na 10-godišnje obveznice pali na 1,49 posto, od početka mjeseca i dalje su u plusu oko 40 baznih bodova, što je njihov najveći mjesečni skok od 2016. godine.

„To je bitno. Prinosi od 1,5 posto usporedivi su s dividendnim prinosom S&P 500. A s 10-godišnjim obveznicama nema rizika po kapital, vratit će vam se glavnica. Odjednom su obveznice konkurentne dionicama", kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

To je posljedica očekivanja da će se poboljšati gospodarski izgledi i da bi mogli ojačati inflacijski pritisci, što bi moglo navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se očekuje.

Premda je polovicom tjedna predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da se još barem tri godine ne očekuje da će inflacija u SAD-u dosegnuti ciljanih 2 posto, što znači da bi kamate trebale ostati rekordno niske do 2023. godine, ulagači jutros nisu sigurni u to, s obzirom na rast prinosa na američke državne obveznice.

Plaše se da se nazire kraj razdoblja jeftinog novca, koji je lani potaknuo rast svjetskih burzi na najviše razine u povijesti, unatoč koronakrizi.

I na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu više od 3 posto i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo gotovo 4 posto, na 28.966 bodova.