Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnoga dana, no i dalje su na putu gubitaka u trećem tromjesečju, što će biti njihov treći kvartalni pad zaredom.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto, nakon što je jučer potonuo više od 1,5 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,34 posto, na 6.902 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,88 posto, na 12.087 bodova, a pariški CAC 0,94 posto, na 5.729 bodova.

Uspon indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u sektorima koji su posljednjih dana bili pod snažnim pritiskom, naftnom, rudarskom i bankarskom.

Unatoč jutrošnjem rastu, STOXX 600 indeks na putu je gubitka u trećem tromjesečju od oko 5 posto.

Taj je indeks pod pritiskom od početka invazije Rusije na Ukrajinu, što je izazvalo snažan rast cijena nafte i plina te tako potaknulo inflaciju.

U eurozoni se inflacija posljednjih mjeseci kreće na najvišim razinama od kada taj blok postoji, pa je nedavno Europska središnja banka povećala ključne kamatne stope drugu sjednicu zaredom, i to za 0,75 postotnih bodova.

Sve se više špekulira da će ECB i na idućoj sjednici povećati kamate za agresivnih 0,75 bodova, s obzirom da inflacijski pritisci ne popuštaju, što su pokazali jučer objavljeni podaci o inflaciji u Njemačkoj od 10,9 posto.

Stoga će danas u fokusu ulagača biti izvješće o inflaciji u eurozoni.

A na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,3 posto. Stoga je na putu gubitka u rujnu od oko 13 posto, što će biti njegov najveći mjesečni pad od kada je pandemija koronavirusa u ožujku 2020. godine uzdrmala financijska tržišta.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 1,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,5 i 1,2 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle oko 0,6 posto.

Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,54 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,11, a Nasdaq indeks 2,84 posto.

Nakon što je dan prije skočio 2 posto, jučer je S&P 500 ponovno oštro pao i zaronio na najnižu razinu od studenoga 2020. godine.

Pritisak na tržište posljedica je strahovanja ulagača da će agresivno povećanje kamatnih stopa Feda odvesti gospodarstvo u recesiju.

Prošloga je tjedna Fed na trećoj sjednici zaredom povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

A čelnici Feda poručuju da će i dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.

Loretta Mester, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala je jučer da ne vidi takve nevolje na američkom financijskom tržištu koje bi utjecale na Fed da promijeni politiku podizanja kamatnih stopa kako bi suzbio inflaciju.

A novi podaci pokazali su da je tržište rada i dalje vrlo snažno, unatoč Fedovom povećanju kamata. Broj Amerikanaca koji su prošloga tjedna po prvi put tražili pomoć zbog nezaposlenosti pao je na najnižu razinu u pet mjeseci.

„U ovim okolnostima, dobra vijest s tržišta rada je loša vijest jer pokazuje da Fed mora proći još dug put. Ulagači se plaše da će nas Fed gurnuti u vrlo duboku recesiju, što će izazvati recesiju zarada. Stoga ulagači prodaju dionice", objašnjava Phil Blancato, direktor u tvrtki Ladenburg Thalmann Asset Management.