Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, unatoč širenju koronavirusa u Europi, zbog čega neke zemlje uvode strože epidemiološke mjere, što bi moglo usporiti oporavka gospodarstava od koronakrize.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,26 posto, na 7.242 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,04 posto, na 16.165 bodova, a pariški CAC 0,39 posto, na 7.138 bodova.

A na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 1 posto. U Hong Kongu i Australiji pale su, pak, oko 0,5 posto.

Na burzama vlada oprez zbog novog brzog širenja covida-19 u Europi. Austrija je u petak postala prva zemlja koja je ponovo odlučila uvesti potpuni ′lockdown′ kako bi suzbila novi val zaraze.

I Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, upozorila je da bi zbog covida-19 mogla posegnuti za potpunim zatvaranjem.

Ulagači se plaše da bi i druge europske zemlje mogle pratiti primjer Austrije, što bi moglo zakočiti gospodarski oporavak regije od koronakrize.

Uz to, ulagači se plaše mogućeg bržeg zaoštravanja monetarne politike američkog Feda zbog visoke inflacije.

U SAD-u je inflacija u listopadu dosegnula najvišu razinu u 30 godina, a već se pet mjeseci zaredom kreće iznad 5 posto, znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

Ulagači se plaše da bi zbog rasta cijena sirovina i poremećaja u nabavnim lancima visoka inflacija mogla potrajati dulje nego što su se mnogi, uključujući Fed, nadali.

A to bi moglo natjerati središnju banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.

Potpredsjednik Feda Richard Clarida kazao je prošloga tjedna da bi se na sjednici središnje banke u prosincu možda trebalo razgovarati o bržem smanjenju iznosa za kupnju obveznica.

A da je razdoblje jeftinog novca, koje traje od izbijanja koronakrize početkom prošle godine, pri kraju, pokazuju i procjene da će središnje banke Južne Koreje i Novog Zelanda ovoga tjedna povećati kamatne stope.

Tako će se pridružiti nekolicini središnjih banaka u svijetu koje su zbog visoke inflacije već zaoštrile monetarnu politiku.