Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prošloga tjedna, dok ulagači prate vijesti nakon što se predsjednik SAD-a Joe Biden povukao iz utrke za drugi predsjednički mandat.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, nakon što je prošloga tjedna skliznuo na najnižu razinu u dva tjedna.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,50 posto, na 8.196 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,46 posto, na 18.255 bodova, a pariški CAC 0,53 posto, na 7.575 bodova.

A na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu gotovo 1 posto, nakon što je prošloga tjedna izgubio 3 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,2 posto, dok su cijene cijene dionica u Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,5 i 1,2 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 1,3 posto.

Američki predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju da će se povući iz utrke za predsjedničke izbore, čime je doveo svoju zemlju u dosad neviđenu situaciju i ostavio nejasnim što bi se sada trebalo dogoditi s demokratskom stranačkom nominacijom.

Biden je podržao potpredsjednicu Kamalu Harris za demokratsku predsjedničku kandidatkinju, no veliko je pitanje tko će doista dobiti tu kandidaturu.

Premda Bidenova odluka nije neočekivana, s obzirom na njegovo loše zdravstveno stanje, ulagači su na oprezu zbog neizvjesnosti na političkoj sceni SAD-a.

Republikanski kandidat za predsjednika Donald Trump imao je prednost u anketama prema Bidenu.

„Kako je Trumpova prednost rasla, ulagači su na tržištu zauzimali pozicije koje su se temeljile na procjenama da će doći do novih trgovinskih barijera i vjerojatno povišene inflacije. Neke ankete pokazuju da Harris stoji bolje od Bidena protiv Trumpa, no vidjet ćemo što će se dalje događati", pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na tržišna zbivanja.

Kineske vlasti smanjile kamate

Zbog te neizvjesnosti ulagače nije osobito ohrabrilo ni neočekivano smanjenje kamatnih stopa kineske središnje banke za 0,10 postotnih bodova.

Na taj način monetarne vlasti pokušavaju ubrzati rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon što je prošloga tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 4,7 posto na godišnjoj razini, sporije nego što se očekivalo i sporije nego u prethodnom kvartalu.

„Svi fundamenti pokazuju da je Kini potrebno okruženje s nižim kamatama, s obzirom da su već dulje vrijeme kamate povišene, a prijeti rizik od deflacije. Podaci pokazuju da gospodarstvo nije u najboljem stanju, pa se čini da ga vlasti užurbano pokušavaju potaknuti", kaže Gary Ng, ekonomist u tvrtki Natixis.