STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,50 posto, na 8.425 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,39 posto, na 18.760 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 8.220 bodova.

Ulagače je, među ostalim, ohrabrio izlazak Britanije iz recesije. Jutros je, naime, objavljeno da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su analitičari očekivali rast od 0,4 posto.

Britanije je u plitku recesiju zaronila u drugoj polovici prošle godine.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto, pa je na putu dobitka u ovom tjednu od oko 1 posto.

Jutros je japanski Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,1 i 2,1 posto.

Tako većina burzi prati jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones ojačao 0,85 posto, dok je S&P 500 porastao 0,51, a Nasdaq indeks 0,27 posto.

Ulagače su ohrabrili podaci s američkog tržišta rada. Prošloga je tjedna, naime, broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 231.000, više nego što se očekivalo i više nego prethodnih tjedana.

To je loša vijest u gospodarskom i socijalnom smislu, no ′hlađenje′ tržišta rada znači da bi uskoro mogla oslabiti inflacija, što bi američkoj središnjoj banci otvorilo prostor za smanjenje kamatnih stopa.

A popuštanje inflacijskih pritisaka otvara prostor i za smanjenje kamata središnjih banaka u Europi.

Jučer je britanska središnja banka zadržala kamatne stope nepromijenjene, no nakon poruka njezinih čelnika na tržištu se očekuje da će već u lipnju smanjiti kamate, po prvi put nakon nekoliko godina podizanja cijene novca.

Procjenjuje se, također, da bi u lipnju i Europska središnja banka mogla početi smanjivati kamate.