Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale više od 1 posto, prateći pad azijskih tržišta, jer se ulagači plaše da će središnje banke ovoga tjedna početi najavljivati smanjenje monetarnih poticaja.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,4 posto, pa je skliznuo blizu najnižih razina u dva mjeseca.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 1,20 posto, na 6.880 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,05 posto, na 15.176 bodova, a pariški CAC 1,90 posto, na 6.446 bodova.

Najviše su jutros pale cijene dionica u energetskom i rudarskom sektoru, što je posljedica pada cijena sirovina.

Ulagači se plaše usporavanja oporavka svjetskog gospodarstva od koronakrize, ali i jačanja inflacije, što bi moglo središnje banke navesti na smanjenje monetarnih poticaja prije nego što se očekivalo.

I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,8 posto i skliznuo na najnižu razinu u mjesec dana.

Jutros su u Hong Kongu cijene dionica potonule gotovo 4 posto, kao i u Singapuru, dok su u Australiji pale oko 2 posto. U Japanu, Južnoj Koreji i Kini se zbog praznika ne radi.

Burza u Hong Kongu i dalje je pod snažnim pritiskom, pa je Hang Seng indeks zaronio na najnižu razinu u 11 mjeseci.

Najviše je, oko 15 posto, potonula cijena dionice China Evergrande grupe jer taj golemi igrač na tržištu nekretnina ima problema s likvidnošću zbog pada prodaje i golemih dugova.

To je pritisnulo i druge dionice u nekretninskom sektoru, koji je trenutno u minusu oko 7 posto.

Ulagači su suzdržani i zbog toga što je američki terminski S&P 500 indeks trenutno u minusu 0,3 posto, što najavljuje pad cijena dionica na Wall Streetu i na početku ovoga tjedna.

S&P 500 indeks zabilježio je gubitke u dva prethodna tjedna jer su ulagači oprezni zbog očekivanja da će američka središnja banka uskoro početi smanjivati monetarne poticaje.

Ovoga se tjedna održava redovna sjednica čelnika Feda, na kojoj će najvjerojatnije biti otvorena rasprava o smanjivanju iznosa za kupnju obveznica.

No, ulagači se nadaju da bi službena najava tog smanjenja mogla uslijediti tek u studenom ili prosincu.

Ovoga će tjedna sjednice održati još desetak središnjih banaka u svijetu, među kojima japanska, britanska, ECB, švedska... Očekuje se da će norveška središnja banka biti prva među zemljama G10 koja će povećati kamatne stope.