Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, šesti dan zaredom, jer se ulagači plaše da će rast cijena nafte otežati nastojanja središnjih banaka da suzbiju inflaciju i jer se rast svjetskog gospodarstva usporava.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto, oslabivši šesti dan zaredom.

Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 0,79 posto, na 7.378 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,51 posto, na 15.690 bodova, a pariški CAC 0,75 posto, na 7.200 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu oko 0,5 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju ojačale 0,2 posto. U Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji skliznule su, pak, između 0,4 i 0,7 posto.

Ulagači su suzdržani jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

U utorak je objavljeno da su aktivnosti u kineskom uslužnom sektoru u kolovozu zabilježile najslabiji rast u posljednjih osam mjeseci zbog slabe domaće potražnje.

Jučer je, također, objavljeno da se usporava proizvodna aktivnost u Njemačkoj, Britaniji i eurozoni, dok je aktivnost u uslužnom sektoru pala.

„Kinesko je gospodarstvo slabije nego što se očekivalo. Vlasti, doduše, popuštaju regulacije kako bi potaknule rast, no veliko je pitanje je li to dovoljno", kaže Redmond Wong, strateg u tvrtki Saxo Markets.

Dodaje i da su makroekonomski podaci iz Europe prilično slabi.

„Vjerujemo da je i dalje moguće blaga recesija u SAD-u i Europi krajem ove ili početkom iduće godine", kaže Wong.

Pad Wall Streeta

Ulagače je pokolebao i jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,6 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,4, a Nasdaq indeks 0,1 posto.

Nakon praznika u ponedjeljak, novi radni tjedan na najvećoj svjetskoj burzi počeo je padom cijena dionica.

Prošloga su tjedna burzovni indeksi snažno porasli jer su ulagači zaključili da Fed neće dodatno povećavati kamate, s obzirom da se američko gospodarstvo i tržište rada ′hlade′.

Međutim, nakon produženog vikenda, entuzijazam je splasnuo.

I dalje se, doduše, vjeruje da Fed neće dodatno povećati kamate u rujnu, no nije sigurno da to neće učiniti idućih mjeseci.

Cijene nafte otežavaju borbu protiv inflacije

Gospodarstvo, naime, pokazuje priličnu otpornost, a cijene nafte, što je jedan od glavnih pokretača inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu, pa su jučer dosegnule najviše razine od studenoga prošle godine.

Riječju, vjeruje se da će Fed neko vrijeme držati kamate nepromijenjene i pričekati daljnje makroekonomske podatke koji će pokazati nastavljaju li popuštati inflacijski pritisci.

U međuvremenu, ponovno rastu prinosi na državne obveznice.

„Jedan od razloga pada cijena dionica jest to što i dalje rastu kamate, pa su obveznice dobra alternativa dionicama. Uz to, rast cijena nafte predstavlja prepreku Fedovim nastojanjima da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto", objašnjava Paul Nolte, strateg u tvrtki Murphy & Sylvest Wealth Management.

Riječju, i dalje ostaju otvorena pitanja o tome hoće li Fed još koji put povećati kamate i koliko će ih dugo zadržati na povišenim razinama.

Stoga će i u idućem razdoblju smjer tržišta ponajviše ovisiti o špekulacijama u vezi tih pitanja.