Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica pale, drugi dan zaredom, a ponajviše u rudarskom i automobilskom sektoru jer se ulagači plaše da će slabost kineske potražnje usporiti prodaju sirovina i automobila.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, oslabivši drugo dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,51 posto, na 8.140 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,68 posto, na 18.465 bodova, a pariški CAC 0,89 posto, na 7.565 bodova.

Svi su sektori jutros u minusu, a najviše, gotovo 1 posto, rudarski i automobilski, što je posljedica strahovanja ulagača da će slabost kineske potražnje usporiti prodaju sirovina i automobila.

Naime, jučer objavljeni podaci pokazali su da drugo po veličini svjetsko gospodarstvo raste sporije nego što se očekivalo.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, nakon što je jučer skliznuo 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, a blago su porasle i cijene cijene dionica u Južnoj Koreji. U Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 1,4 posto.

Pod najvećim su pritiskom kineske burze jer su, nakon propalog pokušaja atentata na republikanskog kandidata za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, porasli njegovi izgledi za pobjedu na predstojećim izborima.

A to bi moglo značiti i novi trgovinski sukob između Bijele kuće i Pekinga, kao što je bio slučaj u prvom Trumpovom mandatu.

„Povećana mogućnost da će Trump ponovno doći u Bijelu kuću i povećati carine na kineske proizvode nije dobra za kineske burze. Zajedno s jačim dolarom i rastom prinosa na obveznice, mislim da kineskim tržištima slijede teška vremena", kaže Tony Sycamore, analitičar u tvrtki IG.

A mogućnost ponovnog ulaska Trumpa u Bijelu kuću pozitivno je jučer utjecala na Wall Street. Dow Jones indeks ojačao je 0,53 posto, na rekordnih 40.211 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,28, a Nasdaq 0,40 posto.

Tržište se, kažu analitičari, prilagođava sve izglednijem drugom Trumpovom predsjedničkom mandatu, a prvi je bio obilježen povećanjem carina na uvozne proizvode, smanjenjem poreza, jačanjem dolara i rastom javnog duga te prinosa na obveznice.

Uz to, nove restrikcije po pitanju migranata mogle bi dovesti do manjka radne snage, a time i do rasta plaća, pa i oživljavanja inflacije.

Isto tako, za očekivati je da će Trump ponovno olabaviti restrikcije u mnogim područjima, kako onima u vezi klimatskih promjena, tako do onih u vezi trgovanja kriptovalutama.

Pozitivno na tržišta utječu, pak, očekivanja da će američka središnja banka smanjiti kamatne stope već u rujnu, s obzirom da gotovo svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD-u popušta.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je jučer u Ekonomskom klubu u Washingtonu kako vjeruje da će gospodarstvo izbjeći recesiju, a da inflacija postupno pada prema ciljanoj razini od 2 posto.