Na europskim su burzama u četvrtak ujutro burzovni indeksi blago porasli, nakon tri dana pada, a trguje se oprezno jer trenutno nema previše razloga za kupnju rizičnijih investicija.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, nakon tri dana pada.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,08 posto, na 7.418 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,04 posto, na 15.105 bodova, a pariški CAC 0,16 posto, na 7.007 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto i tako se odmaknuo od najniže razine u 11 mjeseci.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skočio 1,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,5 posto. Na kineskim se burzama ne radi zbog Zlatnog tjedna.

Tako burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones ojačao 0,39 posto, dok je S&P 500 porastao 0,81, a Nasdaq indeks 1,35 posto.

Nakon oštrog pada dan prije, jučer su indeksi na najvećoj svjetskoj burzi nadoknadili dio gubitaka jer je ulagače ohrabrilo izvješće agencije za zapošljavanje ADP, prema kojemu je u rujnu broj zaposlenih u privatnom sektoru porastao za 89.000, dok su analitičari očekivali oko 160.000.

To je i znatno manje nego u kolovozu, kada je posao u privatnom sektoru našlo 180.000 Amerikanaca.

Ti podaci potaknuli su nadu da se tržište rada ′hladi′, što bi trebalo ′ohladiti′ i potrošnju te inflaciju.

No, ulagači su i dalje oprezni jer će u petak biti objavljeno službeno izvješće o ukupnom zapošljavanju u SAD-u u rujnu.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u tom mjesecu broj zaposlenih porastao za 170.000, manje nego u kolovozu kada je rast iznosio 187.000.

To bi izvješće moglo znatno utjecati na smjer tržišta jer bi moglo utjecati na očekivanja u vezi daljnjeg kretanja kamatnih stopa.

Čelnici američke središnje banke posljednjih tjedana ponavljaju da je moguće još jedno povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja godine i da bi se cijena novca zbog visoke inflacije mogla zadržati na povišenim razinama dulje razdoblje nego što se prvotno očekivalo.