Europska središnja banka nastavlja preplavljivati financijski sustav eurozone gotovinom u nadi da će banke napokon povećati kreditne aktivnosti prema kompanijama i potrošačima pa će tako danas održati drugu ponudu 12-mjesečnih zajmova bankama po rekordno niskoj kamatnoj stopi od jedan posto.
U prvoj ponudi 12-mjesečnih zajmova, provedenoj u lipnju, ECB je bankama posudio 442 milijarde eura. No, kako je očita sve manja potreba banaka za dodatnom gotovinom, ekonomisti koje je anketirao Reuters očekuju da bi današnja potražnja banaka mogla dosegnuti svega 135 milijardi eura.

"Već je toliko mnogo prekomjerne likvidnosti na tržištu da je banke zaista više ne trebaju u ovome trenutku. Mnoge banke u lipnju su uzele kredite oportunistički, iskorištavajući nisku kamatnu stopu po kojoj su se nudili. Ako će, pak, trebati još novca, iduću priliku imat će u prosincu", istaknuo je za agenciju Bloomberg ekonomist pri Société Générale Klaus Baader.

ECB tržišta zasuo novcemECB je gotovo i na četvrtini puta realizacije svog plana otkupa obveznica osiguranih rizičnom imovinom, vrijednoga 60 milijardi eura, pokazuju danas objavljeni bančini podaci. U sklopu toga plana, naime, ECB i središnje banke 16 članica eurozone otkupljuju eurobveznice osigurane imovinom poput hipotekarnih zajmova i s primarnog i sa sekundarnog tržišta. Ukupno je dosad otkupljeno 14,96 milijardi dolara takvih obveznica, što znači otprilike četvrtinu od ukupno predviđenog iznosa otkupa.

Europska središnja banka preplavljuje financijski sustav novcem u nadi da će ga banke proslijediti u obliku zajmova kompanijama i potrošačima. Kamatne stope na tržištu novca u eurozoni pale su kako se gospodarstvo pomalja iz recesije, a banke sve manje strahuju od međusobnog pozajmljivanja.

Eonia prekonoćna kamatna stopa, po kojoj se međusobno banke kreditiraju tijekom noći, pala je s 2,2 posto koliko je iznosila početkom godine, na svega 0,36 posto. Euribor je ovoga tjedna za tromjesečne zajmove pao na rekordno niskih 0,74 posto, dok je godinu dana ranije iznosio 5,24 posto.

"Kamate na tržištu novca toliko su potonule da se sada ECB-ovi zajmovi čine prilično skupima i više nisu privlačni", smatra strateg pri Commerzbanku Christopher Rieger.

Još u listopadu lani ECB je započeo kreditirati banke da ublaži posljedice teške recesije na europsko gospodarstvo. Po bančinim procjenama, gospodarstvo eurozone, nakon ovogodišnjeg pada BDP-a za 4,1 posto, iduće godine moglo bi porasti 0,2 posto.

ECB-ovi dužnosnici i dalje su na oprezu glede gospodarskog oporavka. "Nema potrebe žuriti sa zaustavljanjem monetarnih poticaja i trenutno nema razloga za promjenu monetarne politike", istaknuo je jučer član Upravnog vijeća ECB-a Erkki Liikanen.

Naime, unatoč preplavljivanju financijskog sustava golemim količinama novca, u ovogodišnjem kolovozu je stopa rasta kredita kućanstvima u eurozoni porasla po najnižoj godišnjoj stopi.