Dolar je ojačao u ponedjeljak prema košarici drugih šest najvažnijih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima, uz podršku viših prinosa na ključne američke državne obveznice i očekivanja skorašnje najave početka smanjenja monetarnih poticaja u SAD-u.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oko podneva je tako bio u plusu 0,2 posto u odnosu na zatvaranje tržišta u petak, na 94,137 bodova, te nedaleko najviše razine od rujna prošle godine, od 94,563 boda, na koje se nakratko popeo u prošlotjednom trgovanju.

Dolar je istodobno ojačao i oko 0,1 posto prema jenu, na 114,35 jena, te se kreće nadomak najviših razina u zadnje tri godine od 114,46 jena, koje je nakratko dosegnuo u prošlotjednom trgovanju.

Tečaj eura pritom je oslabio 0,15 posto u odnosu na završetak prošlotjednog trgovanja te se njime oko podneva trgovalo po 1,1581 dolara. I funta je oslabila prema dolaru, za oko 0,2 posto, na 1,3722 dolara.

Prema euru je pak britanska valuta nakratko dosegnula najvišu razinu u 20 mjeseci, od 84,25 penija za euro, nakon najnovijih izjava predsjednika britanske središnje banke Bank of England Andrewa Baileya da se središnja banka sprema na podizanje kamatnih stopa budući da više cijene energije potiču jačanje potrošačkih cijena. Oko podneva se funta stabilizirala na 84,41 penija za euro, nedaleko razina sa zatvaranja u petak.

Podršku dolaru pružaju visoki prinosi na američke državne obveznice, pri čemu su oni na ključne 10-godišnje obveznice blago porasli i oko podneva iznosili 1,598 posto, zadržavši se blizu najviše razine u četiri mjeseca. Jutros su i prinosi na 5-godišnje američke obveznice, čije kretanje također prate tržišta, dosegnuli nakratko najviše razine od veljače 2020. godine, pod utjecajem jačanja očekivanja da će američka središnja banka Fed moguće podići kamatne stope već iduće godine.

Britanska središnja banka mogla bi ih podići već u prosincu ove godine, na 0,25 posto, kako prognoziraju investitori, dok za Fed očekuju da bi se to moglo dogoditi sredinom iduće godine.

Analitičari očekuju da bi središnje banke u svijetu mogle ranije nego se očekivalo zaoštravati monetarnu politiku zbog rasta inflacijskih očekivanja, pri čemu oni u Danske Banku očekuju da bi Fed u drugoj polovini iduće godine mogao podići kamatne stope i u dva navrata.

Od važnih gospodarskih vijesti izdvaja se podatak o rastu kineskog gospodarstva od 4,9 posto u trećem kvartalu u usporedbi s istim razdobljem lani, što je najslabiji rast drugog najvećeg gospodarstva od trećeg kvartala 2020. godine.

Na tržištima kriptovaluta, vrijednost bitcoina tijekom prijepodneva nakratko je dosegnula 62.168 dolara, ojačavši oko jedan posto.