Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 87 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 72,45 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 95 centi višoj cijeni, od 67,47 dolara.

U fokusu tržišta bilo je izvješće Američkog instituta za naftu (API) koje je pokazalo pad zaliha u SAD-u prošlom tjednu za milijun barela.

"API-jevo izvješće od jučer navečer neočekivano je pokazalo pad američkih zaliha sirove nafte i smanjenje zaliha naftnih proizvoda koje je bilo veće nego što se očekivalo", navodi u bilješci klijentima analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.

Pozornost se sada okreće službenim podacima koje će vlada objaviti tokom dana.

Dodatnu potporu cijenama nafte pružila je i ocjena ulagača da bi napetosti na Bliskom istoku mogle dovesti do poremećaja u opskrbi, čemu valja dodati i moguće obnovljene američke sankcije Iranu i pad proizvodnje u krizom pogođenoj Venezueli.

"Cijene nafte zasada se drže blizu najviših razina u tri godine (dosegnutih u prvoj polovini travnja) a povratak zaliha na normalu upućuje na zaključak da je razdoblje prekomjerne opskrbe iz proteklih nekoliko godina iza nas", konstatira William O′Loughlin iz australskog Rivkin Securitiesa.

Analitičari nizozemske banke ING konstatirali su u bilješci klijentima da su cijene na londonskom tržištu u travnju ponovo prekoračile 70 dolara "zbog geopolitičkih rizika i određenih kretanja na tržištu koja u osnovi podupiru cijene".

Stoga su povisili prognozu prosječne cijene nafte u Londonu u ovoj godini na 66,50 dolara, s dosada prognoziranih 60,25 dolara. Prognoza za američko tržište podignuta je s 57,75 na 62,50 dolara. U idućoj godini očekuju ipak niže cijene zbog povećanja američke proizvodnje koja je od sredine 2016. poskočila za četvrtinu.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 68,36 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.