Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila 90 centi viša u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 78,75 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 73,45 dolara.

Iran je peti proizvođač nafte u svijetu s proizvodnjom od oko 4,7 milijuna barela dnevno i udjelom u svjetskoj proizvodnji od gotovo pet posto. Najveći dio proizvedene nafte izvozi u Kinu i ostale velike potrošače, poput Indije.

Američka vlada želi blokirati iranski izvoz nafte kako bi Teheran lišila ključnog izvora financiranja, nadajući se da će manjak na tržištu popuniti ostali veliki proizvođači nafte u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusija.

Svjetsko je pak tržište trenutno opterećeno neplaniranim poremećajima u opskrbi iz Kanade, Libije i Venezuele i mnogi analitičari i investitori smatraju da će striktna primjena američkih sankcija protiv Irana prouzročiti nagli skok cijena nafte.

"Sve je jasnije da će Saudijska Arabija i Rusija teško nadoknaditi moguće smanjenje proizvodnje nafte u Venezueli, Iranu i Libiji", tumači Abhishek Kumar iz londonskog Interfax Energyja.

Što strože SAD bude provodio i nametao sankcije, to će cijene snažnije rasti, upozoravaju također iz konzultantske tvrtke JBC Energy sa sjedištem u Beču. "Nije isključeno ni da će dosegnuti troznamenkaste vrijednosti", napominju.

Izvan SAD-a dodatnu potporu cijenama pružaju i rekordna potražnja i dobrovoljno ograničenje opskrbe koju provode OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom.

Veliki kupci iranske nafte, uključujući Japan, Indiju i Južnu Koreju, naznačili su da bi mogli obustaviti kupovinu ako SAD uvede sankcije Teheranu. U međuvremenu nastoje kupiti što više iranske nafte te je njihov uvoz u svibnju dosegnuo najvišu razinu u prethodnih osam mjeseci, napominje Reuters.

OPEC jutros nije objavio kolika je u četvrtak bila cijena barela referentne košarice njegove nafte. U srijedu je iznosila 74,31 dolar.