Cijene nafte zadržale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 85 dolara uoči sastanka vodećih proizvođača i rasprave o zahtjevima za povećanjem opskrbe kako bi se pratio oporavak potražnje od koronakrize.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 14 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 84,57 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 47 centi nižoj cijeni, od 83,58 dolara.

Cijene su jutros poduprla nagađanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici i na ovotjednom sastanku potvrditi srpanjsku odluku o skromnom povećanju proizvodnje u prosincu i prvim mjesecima 2022., za 400 tisuća barela dnevno.

Veliki potrošači traže od njih da znatnije povećaju opskrbu, a istraživanje Reutersa objavljeno u ponedjeljak pokazalo je da su u listopadu zbog neočekivanih poremećaja u proizvodnji na tržište izbacili manje nafte no što su planirali.

Sporo povećanje proizvodnje i naglo jačanje potražnje u razdoblju otvaranja gospodarstava paralelno postupnom ublažavanju koronaograničenja podiglo je u prošlom tjednu cijene nafte na 86,70 dolara.

Dodatnu potporu cijenama pružalo je poskupljenje plina i ugljena, koje je potaknulo proizvođače struje da ih zamijene jeftinim dizelom i mazutom, ali je Kina u međuvremenu intervenirala na tržištu ugljena, a Rusija najavljuje pojačanu opskrbu Europe plinom na pragu zime.

Više cijene ipak su potaknule pojedine proizvođače da razmotre povećanje proizvodnje. BP je tako danas objavio da će povećati ulaganja u proizvodnju plina i nafte u SAD-u u idućoj godini s milijardu na 1,5 milijardi dolara.

Uzlazni trend cijena zakočila su i očekivanja da će izvješća iz SAD-a pokazati rast zaliha u prošlom tjednu za 1,6 milijuna barela. Američki institut za naftu (API) objavit će izvješće tokom dana, a vlada sutra.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je barel referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak stajao 82,49 dolara, što znači da je bio 38 centi jeftiniji nego na kraju prošlog tjedna.