Sve više domaćih brokerskih kuća sprema se ponuditi mogućnost trgovanja na stranim burzama, no problem su troškovi

Sve više domaćih brokerskih kuća razmišlja o trgovanju na zapadnim tržištima kapitala poput Wall Streeta, Londona, Frankfurta ili Tokija. Iako za sada samo osam brokeraja, ne uključujući banke, trguje na tim tržištima, mnogi koje smo konkaktirali planiraju uvesti mogućnost trgovanja, recimo, na Wall Streetu.

Bez posebne dozvole
“Trenutno ne trgujemo na navedenim tržištima. No u vrlo skorom razdoblju planiramo omogućiti pristup investitorima ne samo za trgovanje na navedenim burzama već i na brojna druga burzovna središta”, rekao je za Poslovni dnevnik član Uprave FIMA Vrijednosnica Aljoša Šestanović. Sličan odgovor dobili smo i u Agram brokerima, Argus vrijednosnicama, Credosu, Finesa Capitalu, Hita vrijednosnicama, ICF Brokeru, Ilirika vrijednosnim papirima, Prvoj generaciji i Rastu.Iako u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne vode evidenciju koliko investicijskih društava trguje vrijednosnicama na stranim tržištima kapitala, poručuju da ukoliko neki brokeraj želi trgovati vani, za to ne treba neku posebnu dozvolu Hanfe. Jer kada jednom dobiju dozvolu za trgovanjem općenito, mogu trgovati gdje god žele.Jedna od domaćih brokerskih kuća, Ilirika vrijednosni papiri već djelomično trguje na stranim tržištima, ali preko skrbnika s kojim imaju sklopljen ugovor. Prema riječima Damira Jambreka, prokurista tog brokeraja s trgovinom bi trebali krenuti u rujnu.Isto tako, društvo Rast već je napravilo sve potrebne pripreme za početak trgovanja izvan Hrvatske. “Trenutno se nalazimo u fazi operacionalizacije. Kada sve završimo, naši klijenti moći se trgovati i imati pristup svim tržištima”, rekao nam je direktor Mladen Ostrički. Iako još nije sve krenulo, ugovori su potpisani, tako da se početak pružanja usluge trgovaja na inozemnim burzama očekuje u drugoj polovici rujna. “Ne očekujemo neku veliku navalu investitora. Ovo je namijenjeno hrvatskim građanima i pravnim osobama koji žele trgovati na svjetskim burzama”, kaže Ostrički. Finesa Capital također uvodi nove opcije. “Novi sustav će podržavati mogućnost trgovanja svim finacijskim instrumentima. Ugovori su potpisani, a uveli smo i e-trade”, poručuju iz tog investicijskog društva.

Banke trguju
S druge pak strane, u Antea brokerima kažu da ne trguju vani jer trenutno nemaju ni sredstava za uvođenje takvih aplikacija. “Mi možemo uvesti mogućnost trgovine na primjerice Wall Streetu. No, provizije su vani skupe, a smatramo da je kod nas bolje ulagati. No to sve ne znači da jednom nećemo uvesti takav sustav”, rekla nam je Lidija Zupanek, direktorica Antea brokera.Što se tiče banaka koje brokeraje imaju unutar vlastitog sustava, neki trguju na stranim tržištima, a neki ne. Direkcija brokerskih poslova Raiffeisen banke, pored domaćeg tržišta, pruža i usluge posredovanja u trgovini na stranim tržištima kapitala i to od 2002. godine. Isto tako i Hypo banka i Zagrebačka banka nude mogućnost trgovanja na stranim burzama.Nadalje, i Erste banka, preko Erste vrijednosnih papira klijentima omogućuje trgovanje vrijednosnicama izvan Hrvatske. Razlika je u tome što su Erste vrijednosnice zasebna tvrtka unutar domaće Erste grupe.

Visoki troškovi
S druge strane, direkcija brokerskih poslova Hrvatske poštanske banke (HPB) građanima i poslovnim subjektima nudi trgovanje na domaćem tržištu te samo na tržištima Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Brokeri Podravske banke pak trguju na Zagrebačkoj burzi i u Crnoj Gori.Kreditna banka Zagreb zasad za klijente ne obavlja poslove trgovanja vrijednosnim papirima na domaćem niti na stranim tržištima, “već samo ima organizacijsku jedinicu koja obavlja poslove skrbništva nad vrijednosnim papirima”, izjavio je Poslovnom dnevniku Ivan Dropulić iz Uprave KBZ-a.Kaže kako za sada ne namjeravaju uvoditi uslugu inozemnog trgovanja zbog izrazito nepovoljnih kretanja na tržištima kapitala i zbog toga što u ovom trenutku nemaju potrebna ovlaštenja regulatora. “U budućnosti planiramo uvesti uslugu zaprimanja i prijenosa naloga, ali za početak samo na domaćem tržištu”, kaže Dropulić. Druge banke do zaključenja članka nisu odgovorile na naše upite.Iako većina trguje preko posrednika, bio to neki globalni broker ili banka, izravna trgovina preko platforme ili kupljenog mjesta na burzi itekako je skupa. Nije jeftino ni uvođenje svih potrebnih aplikacija, no nitko s kim smo razgovarali nije htio otkriti koliko je uložio. Troškovi variraju, od vrste aplikacija koje se koriste, preko ugovora potpisanog sa stranim brokerom, ali uglavnom se spominje iznos od oko 100.000 dolara koji nitko nije potvrdio niti demantirao.

suprotan stav
Neprivlačno inozemstvo
Iako mnogi brokeraji spas od domaćeg tržišta kapitala traže na inozemnim burzama, jer je kod kuće nelikvidnost već “uništila” neke trgovce koji su morali zatvoriti svoja vrata ili pripojiti se nekoj banci, neki uopće ne razmišljaju o “odlasku”. Tako u brokerskoj kući Dionica Brod ne trguju u inozemstvu niti će tako skoro. U investicijskom društvu Utilis uopće nemaju namjeru uvoditi tu mogućnost.