Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak pale, dok je japanski Nikkei indeks porastao jer je novi premijer poručio da situacija u gospodarstvu ne podržava daljnje povećanje kamatnih stopa.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu oko 1 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks skočio više od 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,1 i 3,1 posto.

Snažan rast cijena dionica na Tokijskoj burzi uslijedio je nakon što je novi premijer Shigeru Ishiba kazao da trenutna situacija u gospodarstvu ne podržava daljnje povećanje kamatnih stopa.

Ishiba je inače često kritizirao popustljivu monetarnu politiku japanske središnje banke, pa su se ulagači plašili da će nakon preuzimanja vlasti inzistirati na zaoštravanju monetarne politike.

No, Ishiba je nakon sastanka s čelnicima središnje banke promijenio ′ploču′, što je izazvalo snažan rast cijena japanskih dionica.

S druge strane, u Hong Kongu su burzovni indeksi oštro pali, nakon snažnog rasta posljednjih dana, jer je splasnula euforija u vezi novih monetarnih i fiskalnih poticaja.

Na ostalim azijskim burzama trguje se oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada su vodeći indeksi porasli oko 0,1 posto.

Ulagači su oprezni jer se plaše eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je u utorak Iran ispalio salvu raketa na Izrael kao odmazdu za izraelski pohod protiv teheranskih saveznika Hezbolaha u Libanonu.

Izrael je poručio da će odgovoriti Iranu, dok je predsjednik SAD-a Joe Biden kazao da ne podržava napad na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana.

U fokusu ulagača bili su jučer i podaci s američkog tržišta rada koji su pokazali da je u privatnom sektoru broj zaposlenih u rujnu porastao više nego što se očekivalo.

To je dobra vijest jer pokazuje da je gospodarstvo u dobroj formi, no loša vijest za one ulagače koji priželjkuju daljnji oštar rez kamata američke središnje banke.

U petak će biti objavljeno službeno izvješće vlasti o zapošljavanju u rujnu, koje bi moglo osjetno utjecati na smjer tržišta.

Budu li podaci o broj zaposlenih veći nego što se očekuje, to bi značilo da je situacija na tržištu rada bolja nego što se misli i da stoga Fed nema razloga za daljnji oštriji rez kamata.

I obrnuto, budu li podaci slabiji nego što se očekuje, ojačat će špekulacije o oštrom rezu kamata Feda u studenome.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla treći dan zaredom i dosegnula najvišu razinu u mjesec i pol dana jer ulagači vjeruju da Fed neće žuriti s daljnjim smanjenjem kamata.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 101,77 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 101,20 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio s jučerašnjih 143,85 na 146,60 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1035 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1065 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle jer bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla narušiti isporuke ′crnog zlata′. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 1,06 posto, na 74,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,20 posto, na 70,95 dolara.