Na azijskim burzama u utorak su cijene dionica porasle, zahvaljujući daljnjem popuštanju monetarne politike u Kini, no trguje se oprezno jer novi podaci ukazuju na nastavak usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,8 i 1,4 posto.

U Singapuru su blago pale, dok se u Južnoj Koreji zbog praznika ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,5 posto.

Poticajno je na azijska tržišta utjecala jučerašnja neočekivana odluka kineske središnje banke o smanjenju stope izdvajanja obveznih rezervi banaka za 0,50 postotnih bodova, što će povećati likvidnost na tamošnjim financijskim tržištima.

"Labavljenje monetarne politike u Kini u skladu je sa slabijim nego što se očekivalo gospodarskim aktivnostima i povećanim rizicima u vezi rasta. To bi kratkoročno trebalo podržati raspoloženje na tržištu", kaže Jian Chang, analitičar u Barclays banci.

Međutim, na burzama u Kini ne vlada euforija jer su ulagače zabrinuli novi pokazatelji usporavanja rasta tamošnjeg gospodarstva.

Jutros je objavljeno da je PMI indeks proizvodne aktivnosti u veljači pao već sedmi mjesec zaredom, dok su aktivnosti u uslužnom sektoru porasle najsporije od kraja 2008. godine.

Zbog toga ulagače nije ohrabrio ni rast cijena nafte, koje su jučer skočile oko 3 posto. Jutros održavaju te dobitke, pa je na američkom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 33,80 dolara, dok je na londonskom tržištu cijena barela oslabila 0,1 posto, na 36,50 dolara.

Ulagači su na oprezu zbog toga što su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom, što je posljedica oživjelih špekulacija o povećanju kamata u SAD-u.

Posljednjih tjedana te su špekulacije utihnule zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva, no nakon posljednjih podataka koji ukazuju na oporavak potrošnje i rast inflacije smatra se da bi američka središnja banka u ovoj godini ipak mogla još jednom povećati kamate.

U prosincu je Fed po prvi puta od 2006. godine povećao kamate i signalizirao da bi u ovoj godini mogao nastaviti s normalizacijom monetarne politike.

A na valutnim je tržištima pod pritiskom europska valuta, nakon što je jučer objavljeno da je eurozoni ponovno zaprijetila deflacija.

Zbog toga je sve vjerojatnije, kažu analitičari, da će Europska središnja banka (ECB) na sjednici 10. ožujka dodatno povećati negativnu kamatu na depozite banaka kako bi potaknula kreditiranje, a moguće je čak i da će povećati programe kupnje državnih obveznica.

Zbog toga je tečaj eura skliznuo na 1,0885 dolara, nedaleko najniže razine u mjesec dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0945 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura skliznula je daljnjih 0,1 posto, na 122,08 jena, najnižu razinu od travnja 2013. godine.

I američka je valuta oslabila u odnosu na japansku, pa joj je tečaj skliznuo s jučerašnjih 112,85 na 112,60 jena.